Financijska imovina hrvatskih kućanstava prošle je godine porasla, ali manje od svjetskog prosjeka, što se pripisuje slabijoj izvedbi domaćeg tržišta kapitala i nepopularnosti dionica među hrvatskim građanima, stoji u godišnjem izvješću Allianza o globalnom bogatstvu.
Izvješće analizira imovinu i dugove kućanstava u 60 zemalja. Prema Allianzovim podacima, bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je 2020., za 5,3% dosegnuvši 71 milijardu eura, a glavni su pokretač bili bankovni depoziti, koji čine gotovo polovicu sve financijske imovine. Drugi veliki pokretač rasta bila su sredstva osiguravateljskih i mirovinskih fondova, koja su porasla za 8,3%, djelomično zahvaljujući kamatnim stopama u padu.
Vrijednosnice su pak opale za 3,4%, što po Allianzovim navodima odražava loš učinak hrvatske burze i činjenicu da hrvatski štediše u usporedbi s većinom zemalja izbjegavaju ulaganja u tržišta kapitala.
Neto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 6,3%, a sa iznosom po stanovniku od 12.510 eura Hrvatska na ljestvici najbogatijih zemalja zauzima 32. mjesto. Ključ brzog rasta imovine leži u strukturi portfelja. Amerikanci 55 posto svoje imovine drže u vrijednosnicama, prvenstveno dionicama. U zapadnoj Europi manje od 28 posto imovine uloženo je u dionice. Na globalnoj razini financijska imovina lani je povećana za 9,7 posto i prvi je puta dosegnula 200 bilijuna eura.
VIDEO Izdan crveni alarm za dijelove Hrvatske: Vjetar nosi tende kafića, uvode se ograničenja na cestama
