Do kraja ožujka ove godine iznos kredita koje banke nisu uspjele naplatiti od klijenata popeo se na 22 milijarde kuna, a njihov udio u ukupnim plasmanima dosegao je devet posto. Građani su do sada prestali otplaćivati 6,2 posto zaduženih kredita ili sedam milijardi kuna, a tvrtke sve ostalo.

Rast loših kredita i 2011.

Neovisni stručnjaci nisu iznenađeni pogoršanjem naplate pa dr. Maruška Vizek s Ekonomskoga instituta kaže da se cijele 2010., a možda čak i u prvoj polovici 2011., može očekivati rast loših kredita.

– Trenutačna je razina čak malo niža u usporedbi s većinom susjednih zemalja. No pošto se lošim kreditima nadoda udio reprogramiranih kredita, koji su prema podacima od kraja 2009. iznosili od 4 do 5 posto ukupnih kredita, dobivamo brojku koja je vjerojatno nešto bliža stvarnom stanju, kaže dr. Vizek, a to je od 13 do 14 posto problematičnih kredita.

Stručnjaci smatraju da bez obzira na njihovo povećanje, loši krediti neće zagušiti banke, ali hoće građane i ekonomiju. Vlada je najavila da će do kraja godine donijeti zakona o osobnom bankrotu kako bi regulirala poziciju prezaduženih građana, no to je samo zalječivanje rana.

Pojačani odjeli za naplate

Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju i da je nakon lanjskog usporavanja ove godine nastala stagnacija kredita usprkos tome što je središnja banka “ubacila” u sustav nekoliko milijarda kuna.

Dr. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta procjenjuje da će udio loših kredita biti vezan uza stabilnost tečaja i oporavak gospodarstva, posebno turizma i izvoznog sektora, ali i napora Vlade u smanjenju nelikvidnosti.

– Vladin je ekonomski program sam po sebi oprezan u ciljevima, a sada se stvorio dojam da se odustalo od njegova provođenja ili u najmanju ruku, da se oklijeva u provođenju. A bez fiskalne prilagodbe ništa se ne može napraviti – kaže dr. Tica.

Osim što su ustegnule nove kredite, banke su i pojačale odjele za naplatu starih kredita te prve mjere naplate poduzimaju već nakon kašnjenja od 25 do 35 dana. Osim blokada računa, zapljena plaća i sličnih poteza ide se i na reprograme, a u nekim drastičnim slučajevima i na aktiviranje hipoteka.

Državne banke - veća briga o javnom interesu

Dr. Saša Drezgić s riječkog Ekonomskog fakulteta, kaže da je sada očito kako je potpuna privatizacija banaka bila loša i kratkovidna odluka. – Zemlje s većim udjelom državnih banaka sada bolje stoje, jer privatne banke štite svoje pozicije i velike profite te ih ne zanima što će se događati s tvrtkama. Državne bi banke više vodile računa o javnom interesu. Dok ne postignemo stopu rasta od oko 4 posto, gospodarstvo neće imati iz čega vraćati dugove, a to onda donosi daljnje produljenje krize – ističe dr. Drezgić. Tvrdi da je i likvidnost kojom se hvale banke fiktivna. One imaju novce, ali ne žele financirati ekonomiju. Financijski je sustav javno dobro, ali on sada ne ispunjava svoju funkciju. Obveza je banaka da financiraju gospodarstvo uz najniži mogući transakcijski trošak, no banke to ne čine – zaključuje.

23

PET PROGRAMSKIH MJERA

Od 1. siječnja zaštićeni najmoprimci morat će se iseliti: Moći će birati jedan od pet načina izlaska

10

DVOJICA UDALJENA IZ SLUŽBE

Razuzdani vikend hrvatskih policajaca: Opijali se i drogirali, na kraju razbili inventar MUP-a

OPET UPALJENA UPOZORENJA

I dalje iznadprosječno toplo, ali stižu kiša i nove pahulje. Vakula otkrio gdje i kada bi mogao pasti snijeg

Povezanost počinje gdje prepreke nestaju

Filipinka Arcely za svoju je obitelj odabrala Hrvatsku: 'Pronašli smo svoje mjesto u zajednici'

Uspješna priča poduzetnika

Od studentske ideje do utjecajnog portala: 'Nije bilo bogatih roditelja, nego “ajmo pa kud puklo”

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu