Blještavilo izloga i reklame s najpopularnijim glumicama u službi su stvaranja dojma glamura najvećih modnih kuća. Kupci diljem svijeta u njihovim torbama, cipelama ili odjeći pronalaze dokaz vlastitog uspjeha, ali iza sjaja stoji ozbiljan i vrlo profitabilan biznis. Iz financijskih izvještaja najvećih modnih koncerna može se dokazati: kupujući ‘marke’ plaćate ime, a manje kvalitetu.
Eksplozija Bottege i YSL-a
Kering je kompanija koja posjeduje brendove Gucci, Yves Saint Laurent i Bottega Veneta, poznate ljubiteljicama skupih torbica. U pola godine ostvarili su 7,3 milijarde eura prihoda i time povećali konsolidirane prihode grupe za 28 posto. Neto dobit je apsolutno eksplodirala na 825 milijuna eura, odnosno bolja je nego u prvom tromjesečju 2016. za 77 posto. Rast je pratila i vrijednost dionice koja je od početka godine skočila za nevjerojatnih 48 posto. Iako se neto dobit ukupne grupe ne čini pretjeranom, kada je pogledaju izdvojeni podaci za modnu kuću Gucci jasno je da je marža enormna. Naime, Gucci je na 2,8 milijardi eura prihoda ostvario čak 710 milijuna eura čiste dobiti. Drugim riječima, nakon što je tvrtka platila skupe dizajnere, revije, marketinške aktivnosti pa naposljetku i materijale za izradu odjeće i obuće ostalo joj je i dalje 25 posto čiste zarade.
Slično je i u LVMH, najvećoj modnoj korporaciji koja posjeduje 70 brendova među kojima su, primjerice, Louis Vuitton, Fendi, Celine, Kenzo Givenchy. U modnom biznisu na 6,9 milijardi eura prihoda ostvarenih u pola godine ostvarili su 2,2 milijarde eura čiste dobiti. Znači da im nakon svih troškova ostane čista zarada od 32 posto. Izvrsna zarada može se ostvariti i na luksuznim šampanjcima. LVMH je vlasnik i većine poznatijih brendova šampanjaca, od Dom Perignona preko Moët & Chandon do najpoznatijega konjaka Hennessy, a na vinskom biznisu imali su oko 32 posto zarade. Ipak, svijet parfema nije tako lukrativan pa se na parfemima prosječna neto zarada kreće oko 12 posto unatoč rastu, što dovodi do zaključka da se u tom segmentu ipak malo više plaća kvaliteta nego sami brend.
I Dior među dobitnicima
Ukupno je koncern LVMH, koji će ove godine u konsolidirane rezultate uvrstiti i kuću Dior, u pola godine ostvario prihode od 19,7 milijardi eura, zarada im je skočila za 25 posto, na 2,11 milijardi eura. Vlasnik korporacije koja zapošljava 134.000 ljudi Bernard Arnault može biti zadovoljan jer će mu se na temelju rasta dionica povećati bogatstvo koje se krajem 2016. procjenjivalo na oko 33 milijarde eura. Naime, dionice LVMH su od početka godine skočile 21 posto. Najlošiji rezultat, ali ipak rast vrijednosti zabilježila je dionica modne kuće Prada koja je rasla tek pet posto. Kompanija je u vlasništvu obitelji Prada, odnosno nasljednice Miuccie Prada i njezina supruga Patrizija Bertellija, a zapošljava više od 12 tisuća ljudi.
Ipak posljednje dvije godine suočena je s padom popularnosti na tržištu, odnosno konkurencija joj uzima sve više tržišta. Današnja vlasnica kompaniju je preuzela 1978. kada je imala manje od pola milijarde eura prihoda, a danas je prihod kompanije tek oko 3,3 milijarde. U prvih šest mjeseci ove godine Prada je ostvarila 1,5 milijardi eura prihoda. Neto dobit joj se survala za gotovo petinu i zarada je iznosila 115 milijuna eura, a rasla je jedino na kineskom tržištu.
