Konferenciju ''Digitalna poslovna Hrvatska – Digitalna transformacija i transparentnost'' održanu u Bjelovaru otvorio je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.
˝Digitalizacija je tema koja je pomalo mistificirana, a ona je budućnost, htjeli mi to ili ne. Naš BDP rastao bi da smo digitaliziraniji, digitalizacija je važna za našu djecu, za sve nas. Bjelovar je grad koji je pokazao inicijativu i zato nam je idealan za početak ove naše priče˝, objašnjava Nišević
Dario Hrebak, gradonačelnik grada Bjelovara, kaže kako sva relevantna istraživanja naglašavaju da je digitalna transformacija put za uspjeh.
˝Estonija je postala zmaj EU, digitalno je transformirala društvo i ide velikim koracima naprijed. Ona danas ima malu efikasnu javnu upravu koja je na raspolaganju građanima, smanjeni su troškovi administracije, a učinkovitost je maksimalna. Mi u Bjelovaru tome težimo. Hrvatska ima jednu šansu,a ta šansa je digitalna transformacija, ona dovodi do investicija, novih gospodarskih subjekata, rasta ekonomije, novih radnih mjesta i niza benefita. Time ćemo se najprije priključiti mnogim modernim zemljama EU˝, kaže Hrebak.
Hrebak je okupljenima prezentirao kako je Bjelovar postao prvi digitalizirani grad u RH.
˝Kad sam postao gradonačelnik, vidio sam koliko ljudi radi u gradskoj upravi i koliko žele da taj projekt uspije. Tvrtka IN2 prije godinu dana pobijedila je na natječaju, a uz druge suradnike i partnere na projektu ubrzo smo došli do situacije da smo mogli pokazati kako se troši javni novac i kako radi gradska uprava, a cilj nam je transparentnost i digitalna transformacija procesa naše gradske uprave. Odabrali smo 80 procesa koje treba informatizirati i koji će ubrzati administraciju, smanjiti radne procese, vremenski rok bit će kraći i smanjit će se broj potrebnih ljudi˝, objašnjava Hrebak.
Kako kaže, trebalo je mnogo strpljenja i mnogo truda, ali danas imaju 15 digitaliziranih procesa, a nastavljaju tim tempom i dalje. ˝Digitalizaciji nema kraja, samo je pitanje koliko ste vi daleko spremni ići. Prvi smo digitalizirani grad i najteže je iza nas. Sustav ćemo nadograđivati, baza podataka bit će sve veća, imamo cijeli set mogućnosti koje nam se otvaraju i moramo ih iskoristiti˝, smatra Hrebak.
Fragmentirana uprava
Panel na temu ''Digitalizacija i transparentnost'' otkrio je osnovne prednosti digitaliziranih sustava,važnost prilagodbe zaposlenika i koliko je ključan faktor kibernetičke sigurnosti.
"Industrija 4.0.olakšat će nam one poslove koji su tu da se digitaliziraju. Moramo se prilagoditi, inače ćemo biti pregaženi i svi koji idu u tim smjeru bit će ispred nas. Optimizacija je cilj i nas i građana. U EU smo 20. po tome i ima prostora da budemo bolji i na tome radimo. Primjerice, 40 projekata dogovorili smo za digitalizaciju procesa javne uprave. Fragmentiranost javne uprave je ključna, a mi težimo i tome da se povežu institucije i premda intenzivno radimo na tome, to je kompleksan zadatak. Rješenja kojima se koristi Estonija i mi želimo dostići˝, kaže Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Hrebak kaže kako je razbio niz predrasuda i na tu transparentnost je ponosan.
˝Mi smo time pokazali da u gradskoj upravi nemamo uhljeba. Posao nije bio lak, ali put transparentnosti nije nešto što mnogi gradonačelnici biraju. Ja osobno mirnije spavam, nema muljanja s digitalizacijom i transparentnosti, više me ne gledaju kao lokalnog šerifa", kaže Hrebak.
Vuk Vuković, politički ekonomist i suosnivač britansko-hrvatskog startupa Oraclum Intelligence Systemsa, tvrdi kako je osnovna ideja bila zaustaviti malverzacije u javnim nabavama.
"Kad imate ovakav oblik transparentnosti kao što ima grad Bjelovar, malverzacije u javnoj nabavi i prodaji zemljišta praktički su nemoguće. Kad sva tijela i jedinice javne vlasti to uvedu, smanjuje se mogućnost za bilo kakvu korupciju i time omogućujete rast zdravom sustavu i gospodarstvenicima", smatra Vuković.
Nova radna mjesta
Kako tvrdi Vuković, iako će zbog digitalizacije i tehnološkog napretka biti gubitka radnih mjesta, rast će mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta.
"Svijet se mijenja oko nas, moramo se i mi mijenjati. Digitalizacija dovodi do zapošljavanja, preraspodjele posla, a ne do otpuštanja. Oni koji žele upravljati digitalnom tehnologijom, za njih je budućnost svijetla", kaže Gršić.
Hrebak kaže kako je naša uprava velika, preskupa i neučinkovita i kako takav sustav ne može opstati.
"Čak 43 posto građana nam ne radi i takav sustav je neodrživ. Nisam za radikalne rezove, mi smo smanjili broj djelatnika za deset u dvije godine, izbalansirali smo posao i digitalizacijom rasteretili zaposlenike. Time radimo velik iskorak u upravljanju resursima u Hrvatskoj", pohvalio se Hrebak.
Ivana Jurković Piščević, direktorica Tehnološkog parka Bjelovar, kaže kako je razlika između javnog i realnog sektora u tome što realni sektor više nema vremena čekati.
"Cijeli postupak digitalizacije nam je dosta loš, po ulaganju u inovacije i razvoj smo s 23. došli na 22. mjesto u EU i imamo najviše zadataka koji odlaze na neinovacijske procese. Treba osvješćivati poduzetnike, starije uvjeravati u prednosti koje digitalizacija nosi, reći im da neće ostati bez posla već će se educirati i ići dalje. Mi im pružamo podršku, u realnom sektoru je poduzetnicima jako teško. U zadnjih tjedan dana doznali smo da su nam prošla četiri projekta koje smo pisali za naše poduzetnike˝, smatra Jurković Piščević.
Vuković smatra, iako postoji opasnost, da postoje i rješenja kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti. Gršić napominje kako digitalizirani sustavi jamče da su pogreške minimalne, ali o kibernetičkoj sigurnosti itekako se mora voditi računa.
˝Na nama je da te opasnosti svedemo na minimum. Naš sustav, koji smo digitalizirali, detektira pogreške i funkcionira po pravilima. Ugroze se pojavljuju svakodnevno, ali ako se sve provodi po pravilima, nema straha˝, poručuje Hrebak.
Jedina šansa Hrvatske je uređenje državnih i javnih struktura, te ukidanje gomile paradržavnih institucija. A sve se radi potpuno suprotno... Znači, nema nikakve šanse...