Najnovije zemlje članice EU – odnosno zemlje iz skupine EU101 – i Hrvatska na putu su ponovnog ostvarenja rasta u 2010. i 2011. godini, ali će stopa rasta biti niža nego u razdoblju prije krize. Prema Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za zemlje skupine EU10, nakon pada od 3,6 posto 2009. godine, zemlje iz skupine EU10 trebaju prema najnovijim projekcijama doživjeti rast po skromnoj stopi od 1,6 posto 2010. godine, odnosno 3,6 posto 2011. godine. Nakon pada od 5,8 posto u 2009. godini, rast bi u Hrvatskoj prema projekcijama trebao doživjeti oporavak od 0,5 posto tijekom 2010., odnosno 3 posto u 2011. godini. Premda će regija u kojoj se nalaze zemlje iz skupine EU10 i Hrvatska nadmašiti regiju skupine EU152 i tijekom 2010. i tijekom 2011. godine, oporavak je slab u usporedbi sa stopama ostvarenima prije krize, a tek će od 2012. realni rast ponovno dostići razine ostvarenja prije krize, stoji u današnjem priopćenju.
„Premda dolazi do oporavka svjetskog gospodarstva, perspektiva za regiju EU10 i Hrvatsku i dalje je neizvjesna. Nezaposlenost i dalje raste, a smanjenje se očekuje tek u 2011. godini“, rekao je Kaspar Richter, viši ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i Središnje Azije i glavni autor izvješća.
„U svjetlu slabog oporavka, vjerojatno je kako će trgovačka društva odgoditi zapošljavanje novih djelatnika dok očekivanja rasta na postanu čvršća, osobito stoga što su mnogi poslovni subjekti tijekom krize skratili prosječno radno vrijeme po radniku. Nadalje, neke zemlje iz skupine EU10, uključujući Bugarsku, Češku Republiku, Rumunjsku i Slovačku, započele su s konsolidacijom države zbog fiskalnih pritisaka i želje za postizanjem veće učinkovitosti javne uprave.“
Stope nezaposlenosti u zemljama iz skupine EU10 i Hrvatskoj porasle su za oko tri postotna boda otkako je izbila kriza te se početkom 2010. godine kreću na razini od oko 10 posto, što zahvaća oko 4,6 milijuna ljudi. Prema projekcijama vlada u svim zemljama iz skupine EU10, osim Rumunjske, stopa nezaposlenosti 2010. bit će veća nego što je bila 2009. godine.
Zemlje skupine EU10 i Hrvatska trebaju osigurati svoj oporavak kroz fiskalnu konsolidaciju, čime se država smanjuje i postaje učinkovitija te kroz bolju ulagačku klimu koja povećava produktivnost i stvara nova radna mjesta.
„Ubrzavanje strukturnih reformi u Hrvatskoj nije bitno samo zbog fiskalne održivosti nego i za jačanje dugoročnih izgleda rasta koji su oslabjeli zbog krize. Reformski program seže od racionalizacije potrošnje, povećanja sudjelovanja radne snage na tržištu rada i jačanja višeg obrazovanja i inovacija, pa do rezanja birokracije i smanjenja troškova poslovanja“, rekao je Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. „Otvorena su vrata za reforme uz javnu podršku. Međutim, taj bi se prostor brzo mogao suziti, osobito zbog političkih izbora 2011. godine u Hrvatskoj“.
