Hrvatska među Portugalcima ima imidž male, daleke i nepoznate zemlje,
nesigurne za ulaganja, a to odražavaju i gospodarski odnosi dviju
zemalja, puno slabiji nego što bi trebali biti priznaje hrvatski
veleposlanik u Portugalu Željko Brala.
Tomu u prilog ide i gotovo zanemariva robna razmjena između dviju
zemalja, koja je lani iznosila samo 40-ak milijuna američkih dolara te
nije čudno što Hrvatska gospodarska komora upravo u Portugalu, koji
sljedeći predsjeda Europskom unijom, nastavlja projekt Be
CROative kojim se dosadašnja akcija Kupujmo hrvatsko širi i izvan
domaćih granica.
Na sajmu znanja, kulture i jezika Expolingua u Lisabonu, koji je
završen u nedjelju, predstavljena su 34 originalna domaća proizvoda,
nosioca prestižnih znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, za
koje je vladalo veliko zanimanje. Prema multimedijalnom principu, uz
poruku "gledaj, slušaj i osjeti", Portugalce uz mirise lavande,
dalmatinske kampanele, žubor mora i pjesmu cvrčaka mamili su zagrebački
paprenjaci, izvorni posedarski pršut, paški sir iz sirane Sirena,
vrhunska i arhivska vina poljoprivrednih zadruga i vinarija Svirče i
Potomje, Filipčev bermet..., "začinjeni" neizostavnom Podravkinom
vegetom, Kraševom bajaderom, Maraskinim maraschinom...
A kako bi je još lakše prepoznali i zapamtili, Hrvatsku su predstavile
i njezine inovacije i izumi, koji su zadužili svijet: Vučetićev
daktiloskop za otisak prsta, Vrančićev padobran, Lupisov torpedo,
Teslina izmjenična struja...
Na Expolingui nismo bili slučajno. Kao buduća, 28. članica
EU Portugalu smo se predstavili kao zemlja koja je sposobna
napraviti proizvode koji su sinteza hrvatskog znanja, jezika i
kulture kazao je predsjednik HGK Nadan Vidošević, istaknuvši kako
u društvu ostalih članica EU Hrvatska može biti prepoznatljiva samo
brandom vlastitih proizvoda, da osim hrvatskih sportaša i prirodnih
ljepota prva asocijacija na nju bude i kvaliteta.
Vrhunskim domaćim proizvodima HGK je dosad dodijelio više od 300
znakova hrvatske kvalitete i izvornog hrvatskog te su se pri planiranju
projekta Be CROative, teškoga četiri milijuna kuna, vodili mišlju
Hrvatske u malom, da su proizvodi odabranih tvrtki dobro primljeni,
kako u nas tako i u zemljama gdje se predstavljaju. Gospodarski odnosi
Hrvatske i Portugala nikad neće spektakularno rasti, drži Vidošević.
No, Portugal Hrvatskoj može omogućiti malen, ali velik korak ka
ujedinjenoj Europi, a Hrvatska Portugalu poslužiti kao most za
istočnoeuropsku regiju.
Portugalcima su i danas najveći partneri Španjolci, koji su znatno
potaknuli izvoz Portugala, Francuzi, ali i Brazilci i bivše kolonije,
dok je među novima lani najviše investicija bilo u novopridošlim
članicama Unije, Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj. U Hrvatskoj pak
izravnih ulaganja portugalskih gospodarstvenika nije bilo od 1993.
godine, dok u robnoj razmjeni, usprkos rastu hrvatskog izvoza od oko 40
posto, dominira uvoz iz Portugala lani u vrijednosti od 28,5
milijuna dolara iako je ostvarena najveća robna razmjena dviju zemalja
do sada.
Samo 10 posto robe proizvedene u Portugalu nosi portugalske robne
marke.
Ostala se roba proizvodi za inozemne tvrtke u okviru lohn-poslova, a
iako je portugalska tekstilna industrija deveta na svijetu, ne postoji,
primjerice, nijedna svjetski poznata portugalska odjevna marka.
Gospodarska grana s velikim rastom zasigurno je turizam s oko 11
milijuna turista godišnje, dok tradicionalni portugalski izvozni
proizvodi portugizac i pluto posljednjih desetljeća sve
više gube na važnosti u vanjskotrgovinskoj razmjeni Portugala.
Najznačajniji izvozni proizvodi postaju, naime, motorna vozila i
dijelovi, tekstilni proizvodi, strojevi i oprema, a najveći dio
vanjskotrgovinske razmjene odvija se sa zemljama EU između 70 i
80 posto.
EXPOLINGUA Predstavljena 34 izvorna hrvatska proizvoda i tvrtke
