Ako su Slovenci u veljači mogli donijeti uredbu o obustavi ili smanjenju uvoza iz trećih zemalja, čak i drugih članica EU procijeni li se da on u vrijeme pandemije koronavirusa ugrožava domaću proizvodnju, to može napraviti i Hrvatska, poručile su ovih dana vodeće tvrtke iz peradarskog sektora na sastanku s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede.
Kap koja je prelila čašu talijanski je diskonter Eurospin koji je u kolovozu otvorio vrata prvih trgovina u Hrvatskoj s početnim cijenama manjima od 13 kuna za kilogram piletine, čime je krenulo još veće predatorsko formiranje cijena u vele i maloprodaji, objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić, ističući kako je svaka cijena ispod 15 kuna damping kojim bi se trebali pozabaviti mjerodavni.
File jeftiniji i 30% od prosjeka
– Viškovi talijanske piletine iz AIA-e uvoze se u rinfuzi i pakiraju na podloške i, ako se to nastavi, generalno nije dobro. Očito je cilj da se s tržišta potisnu domaći proizvođači i stranci iz drugih zemalja dobiju veće tržišne udjele, a to je pogubno, posebice za peradarski sektor koji je svih ovih godina nakon ulaska u EU, i to bez subvencija, puno uspješnije odolijevao izazovima u odnosu na druge grane stočarstva – kaže Bobetić.
Od ulaska u EU cijene jaja u nas su u prosjeku pale 20% i lani su bile 8% više od prosječnih cijena EU. No što se tiče mesa peradi, grill pilića, trupova, one su zadnjih pet-šest godina na razini prosjeka EU, ali je konfekcija poput pilećeg filea i 20-30 posto jeftinija nego u drugim državama članicama.
– Kilogram najjeftinijeg filea iz uvoza košta manje od 30 kuna, a cijena mu se penje i na 45 pa do 59 kuna za kvalitetno domaće meso. To nije normalno i ne može naći ni u jednoj drugoj članici. U Sloveniji ili Italiji cijena pilećeg filea je između 12 i 18 eura – napominje Bobetić.
Dampinški uvoz, manje turista i smanjena potrošnja u HoReCa sektoru (hoteli, restorani, kafići) zbog korone rezultirali su tako značajnim pogoršanjem proizvodno tržišnih i ekonomskih uvjeta poslovanja. Nosioci peradarske proizvodnje u nas su već u travnju i svibnju bili primorani zamrzavati tržišne viškove mesa peradi, da bi u jeku turističke sezone poduzetnici opet prionuli na pojačan uvoz iz Italije, Poljske, a u novije vrijeme i iz BiH po izuzetno niskim cijenama, što dodatno doprinosi deflaciji prodajnih cijena mesa, mesnih proizvoda i konzumnih jaja, a negativno utječe i na fizički obujam proizvodnje u odnosu na moguće kapacitete proizvodnje. Proizvođači konzumnih jaja dio viškova usmjeravaju prema preradi, čime ostvaruju tek trećinu njihove prodajne cijene, a dio njih primoran je i na prijevremenu likvidaciju proizvodnih jata, koja se nisu stigla ni amortizirati, doznajemo od Bobetića.
Uvoz u 2019. rastao 54 posto
U sektoru u kojem je lani ostvareno 2,7 milijardi kuna prihoda, u kojem su glavni nosioci proizvodnje Vindija, Perutnina Ptuj, Valipile... za svih tih poremećaja ostali su u korektnim odnosima s kooperantima i nisu smanjivali otkupne cijene tovnih pilića u vrijeme krize, dok su ih Poljaci srezali i za polovicu te je, ne dođe li do konsolidacije tržišta, pitanje koliko će to još moći – kaže Bobetić.
Uvoz mesa peradi kao i proizvoda od mesa peradi u prošloj je godini bio čak 54% veći u odnosu na 2012. a u odnosu na prethodnu godinu za 13%. U klaonicama je obrađeno oko 85,5 milijuna kilograma mesa svih vrsta domaće peradi, a uvezeno 25,2 mil. kilograma, što je oko 3 mil. kg više nego 2018. Uvoz paniranih proizvoda u prošloj godini u odnosu na pretpristupnu 2012. više je nego učetverostručen, a uz to se godišnje uvozi blizu 8000 tona kobasičarskih proizvoda od mesa peradi po ekstremno niskim cijenama, tvrde iz Croatiastočara.
Proizvodnja konzumnih jaja kod robnih proizvođača u 2019., a na bazi procjene uzgojenih pilenki bila je veća za cca 3% i kontinuirano raste od ulaska u članstvo EU. Samodostatnost u sektoru mesa peradi procjenjuje se na 85%, a kod konzumnih jaja na 97%. S ukupnom godišnjom potrošnjom od oko 102,7 mil. kg svaki građanin RH godišnje u prosjeku pojede oko 24,8 kg mesa peradi.
Joj, dajte dosta više te socijalističke kuknjave! To o čemu pričate se zove tržišno natjecanje i na svakom od proizvođača je nametnuti se cijenom i kvalitetom! Tko brani hrvatskim proizvođačima plasiranje vlastite robe na vanjska tržišta kao što vanjski plasiraju na naše?! Nitko! Mi samo pričamo o nekoj famoznoj kvaliteti i posebnosti hrvatskih proizvoda (a vrlo je upitno i to što se kod nas naziva "hrvatskim", jer naši proizvođači nerijetko samo kradom uvoze s istoka treću klasu sirovina ili čak gotovih proizvoda te ju tu samo dorade ili pak samo upakiraju i prodaju pod "domaće"), a ona nigdje vani ne prolazi jer nas strani proizvođači "šišaju" i po kvaliteti i po marketingu i po apsolutno svemu! Što se tiče talijanskog pilećeg mesa iz naslova, Tvrdim jer ZNAM iz prve ruke da su talijanske pileće hrenovke na mikrobiološkom testiranju bile kvalitetom odn sigurnošću ispred jednog poznatog hrvatskog proizvođača sa sjevera Hr i općenito u svijetu su njihovi proizvodi pojam kvalitete! Koliko sam puta kupila smrdljivu piletinu (istek roka uporabe nije bio ni blizu) hrvatskog proizvođača..ne znaš da li je sivija ili smrdljivija kad otvoriš pakiranje! Dosta je više toga cviljenja, ili propadnite ili se argumentima i kvalitetom probijte na našem i ostalim tržištima. Ali vama je doseg Bosna i Srbija, a ni tamo vas ne šljive previše.