Najavljeno poskupljenje trupaca ravno je katastrofi, upozoravaju drvoprerađivači ogorčeni prijedlogom Hrvatskih šuma po kojemu bi cijene drvnih sortimenata, ovisno o vrstama i kvaliteti, rasle pet do 15 posto, kad je riječ, primjerice, o hrastu lužnjaku.
Još bez konkretnih mjera
Upućeni tvrde kako to nije ništa drugo nego posljedica nove Vladine politike u Hrvatskim šumama kojom se to državno trgovačko poduzeće bez jasno definiranih javnih ovlasti želi natjerati na ozbiljnije i profitabilnije poslovanje, a s druge strane penalizirano je gubitkom od 240 milijuna kuna zbog smanjenja naknade za općekorisne funkcije šuma, tzv. OKFŠ-a. U veljači su tako već ukinuti rabati drvnoj industriji u vrijednosti od otprilike 35 milijuna kuna (10% za finaliste i 5% za polufinalu) te dodatni popusti na kupnju trupaca F I L kvalitete bukve koji su prošlih godina bili nekonjunkturna roba te su Šume popustima stimulirale njihovu prodaju.
S novim valom poskupljenja, koji je trebao uslijediti u lipnju, država bi samo nastavila politiku nepoduzimanja konkretnih mjera u tom sektoru u kojemu je tijekom četverogodišnje krize izgubljeno 9500 radnih mjesta, ali i dalje ostvaruje visok rezultat – ostvaruje 7,6 milijardi kuna ukupnog prihoda, od čega čak 5,3 milijarde kuna u inozemstvu.
– Drvna industrija jedan je od apsolutnih izvoznih i proizvodnih šampiona hrvatskoga gospodarstva koja je u posljednjem desetljeću povećala izvoz 100%. Unatoč očiglednom padu i posrtanju cijele hrvatske industrije, prerada drva i dalje ostvaruje značajan suficit i uz turizam se nameće kao jedini ozbiljan kandidat za osiguranje deviza i povrat rastućih državnih kredita – tvrdi Marko Jakovčić, direktor Javora iz Križevaca i član Drvnoga klastera. Ističe kako bi povećanje cijena drvne sirovine bilo ravno kažnjavanju njezine uspješnosti i izvozne orijentacije jer se na izvoznom tržištu o većim cijenama pregovara krajem godine za sljedeću. I Ikea i slični kupci, naime, vode politiku godišnjih ugovaranja, a kako ni na tržištima EU u okruženju nitko danas ne govori o povećanju cijena drvnih proizvoda, pogotovo ne u smislu povećanja inputa cijeloj jednoj industriji na nacionalnoj razini, plan HŠ-a znatno bi poskupio troškove poslovanja, a značio bi i nova otpuštanja i zatvaranja pogona te smanjenje konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu.
– Ako je državi u interesu da mi radimo na domaćoj sirovini, a ne stranci, poskupljenja trupaca neće biti. Problemi u drvnoj industriji i bez toga su golemi, uvjeti rada i financiranja nove proizvodnje sve teži, a najavljene više cijene sirovine poskupjele bi proizvodnju čak pet do 7%, a cijene proizvoda, zbog konkurencije, ostale bi iste – kaže Marko Sabljak, direktor AG Dinasa iz Đurđenovca, koja sa 520 zaposlenika izvozi gotovo svih 100 posto proizvodnje namještaja baziranog na hrastu. Sabljak tvrdi kako je drvna industrija potpuno oslonjena na domaću sirovinu koju pretvara u izvozni proizvod, ima više zaposlenih i od brodogradnje, a rad je u njoj stvarno jeftin – samo 2500 do 3000 kuna po zaposlenome. No, ni to nije dovoljno da država u njoj prepozna interes.
Odluka za tjedan dva
Ivan Pavelić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma, tvrdi kako rabati koji su ukinuti u veljači nisu bili pravo drvne industrije, a o prijedlogu novih cijena drvnih sortimenata već se mjesec i pol raspravlja s relevantnim faktorima u toj branši iz HGK.
– Sami možemo dizati cijene koliko hoćemo, no odlučili smo to ipak učiniti u dogovoru s drvnom industrijom. Konačnu odluku donijet ćemo za tjedan, dva – kazao je Pavelić.
znači, najveći problem je što Hrvatske šume raspolažu sa imovinom vriejdnošću od više desetaka milijardi eura, a prijavljuju dobit 20-30 milijuna kuna.Kad smo prije par godina imali Norvežane koji su se ponudili da nam samo upravljati šumama, bilo je \"ne damo šume\", dok su u isto vrijeme ljudi zamračivali milijarde. Nema više džabalebarenja i laprdanja.Pa kako će se isplačivati penzije, pokriti gubitke škverova, ako se svi potencijali ne umnogostruče?