HT je treći telekom u Europskoj uniji koji je sve svoje korisnike i usluge prebacio u All-IP mrežno okruženje. Tim povodom razgovarali smo s Claudiom Nemat, članicom uprave Deutsche Telekoma zaduženom za područje Europe i tehnologiju.
Što ovaj pomak zaista znači za korisnike i što nam govori o tehnološkom napretku?
Na putu do sljedećeg poglavlja u povijesti digitalnih telekomunikacija Hrvatska je učinila vrlo važan prvi korak koji moraju učiniti sve zemlje svijeta. A učinila ga je prije mnogih drugih zemalja. Budući da sada imaju IP mrežu koja je spremna za korištenje, programeri softvera mogu odmah početi razvijati nove usluge za glatko korisničko iskustvo. Hrvatski korisnici već sada mogu dobiti prvi dojam o tome kako će izgledati sljedeća generacija svjetskog komunikacijskog standarda. Dobivaju veću fleksibilnost i kontrolu; moći će, primjerice, mijenjati tarifne opcije putem interneta.
Koliko je uloženo u projekt migracije na IP tehnologiju i koliko je bio zahtjevan? U što ćete dalje ulagati u Hrvatskoj?
U proteklih pet godina uložili smo više od 400 mil. kn u ovaj projekt. Bio je izuzetno zahtjevan: svakodnevno je na njemu radilo više od tisuću zaposlenika HT-a. Morali su obaviti migraciju svih korisnika s dosadašnje mreže na internetski protokol. Primjerice, tim za korisnike morao je osobno razgovarati s nekoliko desetaka tisuća korisnika i obavijestiti ih o prelasku na novu tehnologiju. Mi kao Deutsche Telekom čvrsto smo opredijeljeni za Hrvatsku, vjerujemo u ovdašnje tehnološko okruženje koje se već dokazalo kada smo prije tri godine pokrenuli TeraStream. Novim pristupom izgradnji jezgrene mreže koja se temelji na oblaku i virtualizaciji tim je ovdje zajedno s našim stručnjacima za centralne mreže pokazao kakvu snagu za inovacije ima HT.
Europa se nalazi u neprestanom procesu konsolidacije telekomunikacijske industrije, kako gledate na te procese?
Pogledajte SAD, tamo četiri operatora pokretnih mreža pružaju usluge stanovništvu od 300 milijuna ljudi. U Kini pak četiri operatora pokretnih mreža pružaju usluge milijardi i pol stanovnika. A zatim pogledajte Europu gdje oko 200 operatora pruža usluge za oko 500 milijuna stanovnika. Ne znam što vi mislite, ali rekla bih da ćemo u idućih deset godina vidjeti ne manje, nego mnogo više spajanja i preuzimanja.
Prema mišljenju mnogih analitičara, telekomunikacije će se zapravo pretvoriti u običan “pasivan” kanal, tj. u infrastrukturu. OTT igrači otimaju dio vaših prihoda…
Ne volim ove rasprave koje nimalo ne ulaze u dubinu. Ali ako malo prolistate Bijelu knjigu inicijative za pokretne mreže sljedeće generacije u pogledu sljedećeg standarda pokretnih komunikacija 5G, možda možete zamisliti da će sljedeća generacija biti činitelj preokreta koji će ono što neki nazivaju “pasivnim bitpipeom” pretvoriti u začuđujuće pametne bitpipeove. Pitanje povezano s 5G mrežom jest kako možemo staviti na raspolaganje jednu mrežu za višestruke zahtjeve velikog broja privatnih i industrijskih korisničkih skupina. A svim tim zahtjevima udovoljit će sama mreža kojom će se osigurati glatko, fleksibilno, munjevito brzo i jednostavno korisničko iskustvo.
Stalno se spominje činjenica da Europa kasni za SAD-om i Azijom. Prepoznajete li taj zaostatak i kako ga, po vašem mišljenju, riješiti? Što mogu ponuditi veliki telekomunikacijski igrači poput Deutsche Telekoma?
Recimo to ovako. Trenutačno prolazimo kroz najveću transformaciju koja se ikada odvijala u našoj industrijskoj grani. Riječ je o transformaciji na globalnoj razini i upravo činimo prve korake prema virtualizaciji i internetu stvari. Kao što sam već rekla, 5G je već spreman i očekuje se da će biti na tržištima 2020. Sve te tehnologije nalaze se u različitim fazama razvoja. Ali, možete zamisliti da telekomunikacijska industrija drži ključ za najvažnije poslovne trendove, kao na primjer industrija 4.0. Spomenula sam NGMN, inicijativu za pokretne mreže sljedeće generacije, globalnog saveza koji uključuje 24 mrežna operatora. Oni su za svojeg predsjednika izabrali našeg glavnog direktora za tehniku Grupe, Brunu Jacobfeuerborna. Stoga nije pogrešno ako kažemo da Europa drži upravljač u rukama i da DT igra značajnu ulogu na putu prema 5G mreži.
Kako vidite razvoj telekomunikacijske industrije u idućem razdoblju, koji će tehnološki trendovi biti najjači, u koje ćete ulagati?
Iako je fokus na 5G mrežama, LTE je u sve većoj mjeri uključen u glavne tijekove tehnologije pokretnih komunikacija u Europi, gdje će i ostati, pri čemu se u tom prostoru događa i velik broj inovacija. Tehnologije virtualizacije u 2016. također će stići do sljedeće razine zrelosti, a to bi nam trebalo omogućiti uključivanje više aplikacija u okruženje u oblaku. I ne zaboravite naše planove za paneuropsku mrežu pod nazivom Pan-Net. Više ćemo čuti o prekograničnim infrastrukturama, ne samo u Europi gdje smo pokretači razvoja nego i na drugim kontinentima.
