Obvezni mirovinski fondovi završili su godinu s imovinom od 66,28 milijardi kuna, a od svog osnivanja 2002. svojim su članovima dosad zaradili 20,71 milijardu kuna. Naime, u fondove se slilo 49,85 milijardi kuna doprinosa, a ostatak je zarada temeljena na novoj vrijednosti.
U 42 godine radnog staža osoba koja ima plaću od 5700 kuna u prvi mirovinski stup kroz doprinose uplati 775 tisuća kuna, a dobit će svega 1919 kuna mirovine, a u II. stup u tom istom periodu uplatit će tri puta manje, odnosno oko 260.000 kuna, a dobit će oko 1630 kuna mirovine. To pokazuje da s tri puta manjim ulaganjem građanin dobije gotovo polovicu svoje mirovine.
Zarada od 13.620 kuna
Najnovija demografska istraživanja pokazuju da će se 2030. broj građana starih od 25 do 64 godine smanjiti za 384.800, a u dobnoj skupini starijih od 65 godina bit će 207.130 osoba što sugerira da će odnos umirovljenika i zaposlenih biti 1:1. Ipak, iako im drugi stup donosi dugoročno veće prihode prema istraživanju na 1100 ispitanika, 40 posto osiguranika mirovinskog sustava ne zna koliko im je stanje na računu, a samo 13 posto ih zna točan iznos prinosa svoga fonda.
Infografika: Milan Ilić
Osiguranik koji je uplaćuje u obvezne mirovinske fondove od 2002. na računu prosječno ima 54.950 kuna, od kojih je uplatio 41.330 kuna, a fondovi su mu zaradili 13.620 kuna. Prosječni prinos lani je iznosio 11,36 posto.
Prvi stup u kolapsu
Godišnje zarade oko 6 posto, a kada se taj prinos korigira za stopu inflacije, konačna stopa od 3,09 posto rasta svake godine pokazuje da su hrvatski mirovinski fondovi radili bolje od njemačkih, austrijskih, talijanskih i švicarskih fondova, dok su od nas bolji mirovinci iz Poljske i Norveške. S druge strane, rupa u prvom stupu iz godine u godinu se povećava pa je tako u 2014. dosegnula 17 milijardi kuna, dok je prije krize trebalo namaknuti oko 12 milijardi kuna iz poreza da bi se isplatilo mirovine.
– Mirovinski je sustav u problemu jer su se dosad njime rješavali socijalni problemi, što treba prestati – poruka je predsjednika uprave AZ fonda Dinka Novoselca, koji je i ovom prilikom upozorio da je nužno nastaviti reformu sustava. To smatra i više od 30 posto ispitanika u anketi o mirovinskim fondovima, a većina bi ih ukidanje obveznih mirovinskih fondova doživjela kao krađu jer među građanima postoji svijest o činjenici da je štednja u OMF-ovima osobna imovina koja je i nasljedna.
– Bilo bi protuustavno uzeti tu imovinu, a i pogrešno jer svoju prednost Hrvatska ne smije ispustiti zbog jednokratnih interesa, odnosno saniranja proračuna na jednu godinu – komentirao je Damir Grbavac, čelni čovjek Raiffeisenova OMF-a. Mirovinci će promicati nastavak mirovinske reforme kroz Udrugu UMFO koja je netom osnovana, a veći naglasak stavit će se i na dobrovoljnu mirovinsku štednju. Naime, štedeći sto kuna mjesečno tijekom 42 godine može se zaraditi mirovina i do 4200 kuna mjesečno. Manje od 18 posto građana razmišlja često o sigurnoj budućnosti, što se vidi i iz broja štediša u III. stupu kojih je 221.960.
>>Raiffeisenov obvezni fond lani sa 12,36 posto prinosa
>>Erste Plavi obvezni mirovinski fond najbolji u Srednjoj i Istočnoj Europi
