Iako izlaskom njemačkog RWE-a iz Adria LNG-a, projekt LNG terminala na Krku ne bi trebao biti upitan, strani partneri u tom konzorciju zbunjeni su i nezadovoljni jer još nije osnovana tvrtka LNG Hrvatska.
Pet mjeseci praznog hoda
Riječ je o hrvatskoj komponenti koja će u tom konzorciju, koji čine E.ON Ruhrgas, OMV, Geoplin i Total, imati 25 posto udjela, a trebaju je osnovati Ina, HEP i Plinacro.
- Projekt LNG terminala uspavan je, a doista je velik problem to što još nema tvrtke LNG Hrvatska. Taj bi se terminal trebao graditi na hrvatskom teritoriju, a hrvatska strana zapravo još nije ništa napravila.
To loše utječe na ostale partnere u tom projektu - tvrdi konzultant Marijan Kostrenčić. Ministar gospodarstva Damir Polančec još je u svibnju zaprijetio Ini, HEP-u i Plinacru da do kraja mjeseca moraju osnovati LNG Hrvatska.
Od tada je prošlo pet mjeseci. Ipak, doznajemo da su te tri tvrtke odradile svoj dio posla i da su daljnji koraci, određivanje datuma potpisivanja ugovora o osnivanju te tvrtke, na Ministarstvu gospodarstva. S druge strane nedavno su kružile informacije kako se iz LNG-a povlači i OMV. Međutim, u toj su kompaniji i danas to opovrgnuli, a taj terminal smatraju vrlo važnim zbog diversifikacije dobavnih pravaca i izvora prirodnog plina.
Koči i niska cijena plina
U OMV-u su, također, još prije istaknuli kako je idući važan korak ulazak hrvatskih tvrtki u LNG projekt, pa i nije čudno što je odugovlačenje hrvatske strane loše odjeknulo. Kostrenčić pak objašnjava kako je projekt terminala na Krku u koji bi se brodovima dopremao plin iz sjevernoafričkih zemalja usporen dijelom i zbog relativno niskih cijena plina na svjetskim tržištima.
Energetski stručnjak Davor Štern pak smatra da bi gradnja LNG terminala mogla doći pod upitnik napusti li taj projekt još neki partner. Zasad takvih najava nema, a nedavno se povela rasprava jer je u LNG-u Hrvatska većinski udio dobila Ina. To je pak zbog prijašnjih dogovora Vlade i MOL-a, većinskog vlasnika te kompanije.
