Ina, uz pomoć partnera Končara, gradi dvije moderne solarne elektrane. Sunčanu elektranu Virje na prostoru Ininih objekata prerade plina Molve, a u Sisku manju sunčanu elektranu na lokaciji Rafinerije Sisak. Kako ističu u Ini, jedan je to od projekata transformacije te lokacije u moderan industrijski centar. Elektrane će zajedno proizvoditi 18.000 MWh električne energije godišnje, kolika je u Hrvatskoj i prosječna potrošnja oko 5000 kućanstava.
Radovi počeli
Radovi na solarnim elektranama u Sisku i Virju počeli su početkom ove godine i dobro napreduju.
- Na obje je lokacije već isporučena sva ključna oprema (moduli/paneli, konstrukcija, inverteri, trafostanice). Trenutačno se kopaju i betoniraju temelji za nosivu konstrukciju te zabijaju piloti konstrukcije na obje lokacije, a na lokaciji u Virju već je postavljena i većina solarnih panela. U prvom tromjesečju 2023. trebala bi završiti ugradnja konstrukcije zajedno s panelima, pripadajućim kabelima i trafostanicama te priprema za probni rad - kažu u Ini nakon što su radovi u krugu sisačke rafinerije postali vidljivi.
Puštanje u trajni pogon sunčanih elektrana očekuje se u prvoj polovici 2023. U Virju Ina gradi drugu po veličini solarnu elektranu u Hrvatskoj, priključne snage devet megavata (MW), u koju će biti ugrađeno 18.670 solarnih panela, a godišnja očekivana proizvodnja električne energije je 12.225 megavatsati (MWh). Solarna elektrana u Sisku bit će priključne snage 2645 MW, a s ugrađenih 6162 solarna panela, očekuje se godišnja proizvodnja električne energije od 3968 MWh.
Solarna elektrana je jedan od projekata koji će, prema strateškim planovima Ine, od Siska stvoriti Inin industrijski centar za obnovljive izvore energije, dok će se u Rijeci zadržati tradicionalna proizvodnja. No, puno bitniji pogon za to područje bila bi najavljena gradnja biorafinerije te otvaranje novih radnih mjesta. No, o toj investiciji, koja bi stajala oko 300 milijuna eura, još nema jasnih informacija, a izgleda da je projekt danas i korak dalje od ostvarenja nego što je bio prije.
- Rafinerija nafte Rijeka trenutačno se modernizira postrojenjem za obradu teških ostataka te ulaganjima u poboljšanje učinkovitosti. I u Sisku je Ina već napravila prve korake prema našem strateškom planu počevši s gradnjom solarnih panela. Što se tiče najavljenog projekta biorafinerije, okolnosti su se bitno promijenile i nepovoljno utječu na održivost projekta. Troškovi su znatno porasli, a potražnja za bioetanolom, koji je krajnji produkt biorafinerije, dovedena je u pitanje što je posljedica nedavne EU zabrane motora s unutarnjim izgaranjem - napominju u Ini.
Projekt biorafinerije u Sisku jedan je od važnih projekata Vlade u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za čiju je gradnju osigurano milijardu kuna, a ostalo je bilo predviđeno iz Fonda za pravednu tranziciju. Projekt biorafinerije u Sisku nosi i gotovo 15 posto ulaganja predviđenih u Vladinu programu društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, no upitno je što će s njim biti.
Biorafinerija na čekanju
Prema nedavno donesenom zakonu, prodaja automobila na benzin u EU više neće biti dopuštena nakon 2035. godine, pa je, ističu u Ini, lako predvidjeti da više neće biti potražnje za benzinom, kao ni za bioetanolom kao danas, budući da je riječ o komponenti koja se prvenstveno koristi za miješanje s benzinom.
Ipak, u Ini kažu da konačna odluka, pa ni o odustajanju od biorafinerije, još nije donesena, te da Ina ima više projekata koje trenutačno razmatra za realizaciju u Sisku.
Bitno je naglasiti da jedan projekt ne isključuje drugi, ističu u Ini, odakle su nam poslali i podatak prema kojem na lokaciji sisačke rafinerije trenutačno radi 127 radnika, dok ih je nakon zaustavljanja rada rafinerije bilo 450, 2018. godine 800, a prije Domovinskog rata oko 3000.
- Trenutačno se ne planira smanjenje broja zaposlenih tijekom 2023. Planirani opseg konzervacije postrojenja Rafinerije nafte Sisak, koja obuhvaća otvaranje, pražnjenje, čišćenje i inertizaciju postrojenja, bit će završen do kraja 2022. - kažu u Ini.
Prekasno. Prekasno barem 3-4 god. u svojem magičnom planu 2030 koji je izrađen 2021. nigdej se ne spominje ulaganj u takvve izvore energije, osim u termo izvore. Hajde da se netko opametio i počeo napokon ulagat u to, jer jer jedini konkurent HEP-u na tom polju može biti INA. Nije dobro kada imamo monopolista, a HEP to je. Tome će i cijena KW biti niža. Ne znam što čeka Čermak. I on je nešto pričao da s polako prebacuju na tu granu. A INA da je slušala neke pametne prijedloge radnika, mogla je na svim svojim pumpnim stanicama imat solarne naponske čelije i kolektore već odavno.