Tko se sve u Hrvatskoj bavi IT industrijom, koliko ona pridonosi hrvatskom gospodarstvu, kako stoji u odnosu na EU i niz drugih odgovora, dala je Analiza hrvatske IT industrije 2008. – 2017. Udruge za IT pri Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljena proteklog tjedna. Ukratko, podaci kažu da je domaći IT prošle godine ukupno uprihodio 21,1 milijardu kuna, s tim da je više od šest milijardi kuna stiglo od izvoza.
Potencijal postoji
Prebrojeno je 4649 tvrtki u IT sektoru što je četiri posto ukupnog broja tvrtki u zemlji, a zaposleno je 28.347 ljudi. Prosječna mjesečna neto plaća u 2017. bila je 7722 kune. Udio IT industrije u BDP-u je 1,8 posto s dinamikom rasta novostvorene vrijednosti u posljednjoj dekadi od 5,9 posto pa je IT industrija, pokazuju podaci, rasla sedam puta brže od BDP-a Hrvatske. Dakle, potencijal postoji, no ima i onih manje dobrih podataka. Naime, promatrano iz perspektive tržišta EU, ne stojimo dobro. Prošle godine hrvatska IT industrija dostigla je 40,5 posto prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih pet godina stigla taj prosjek, bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa od 19,8 posto, stoji u analizi.
– IT je prisiljen biti globalno kompetitivan ako želi izvoziti. Tužna je strana priče da smo u donjoj trećini što se tiče razvoja IT sektora na razini EU. Na nama je da pokušamo ovim relevantnim podacima poboljšati situaciju kroz suradnju s državom. Studija je razotkrila da smo jedna od rijetkih država u kojoj se nije dogodilo okrupnjavanje IT-a, već upravo suprotno. Dosta ljudi osniva obrte kako bi plaćali paušalni porez, što je dobra taktika na razini pojedinca, ali loša strategija na razini države – kazao je između ostalog Nikola Dujmović, predsjednik Udruge za IT u HGK.
Dalibor Subotičanec, menadžer za istraživanje u Spanu, istaknuo je pak kako je IT industrija u prosjeku rasla 3,8 posto u promatranom razdoblju te da u strukturi prihoda najviše sudjeluju uslužne tvrtke IT-a te trgovci opremom i softverom.
Boris Žitnik, IT stručnjak iz Omnia Consulta koji je izradio ovu studiju za HGK, kazao da je njena vrijednost u tome što je istražila tvrtke koje se bave IT sektorom, a ne one koje su samo registrirane u njemu.
– Važno je razlikovati industriju i tržište, tržište je ono što su kupili krajnji korisnici. Ako je prihod IT industrije 20 milijardi, onda je vrijednost tržišta u pravilu upola manja, oko 10 milijardi – objasnio je Žitnik.
IT stvara radna mjesta
– Od 2008. do 2017. u IT-u je stvoreno više od 11.500 radnih mjesta, što se na prvi pogled ne čini puno, ali ako uzmemo u obzir da je cijela industrija 2008. zapošljavala 17.000 ljudi te da je ukupan broj zaposlenika u zemlji drastično pao, onda se ta slika mijenja – istaknuo je Subotičanec.
Kada se radi o zaposlenima u zadnjih pet godina, njihov broj raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,5 posto. Istodobno, ukupan broj radnih mjesta u zemlji raste po stopi 1,2 posto. Unatoč gospodarskoj krizi, od 2009. do 2017. IT industrija stvorila je 11.549 novih radnih mjesta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2017. u zemlji je bilo 54.000 ICT specijalista. Od toga njih oko 26.000 radilo je u IT industriji, nešto više od 6000 kod telekom-operatora, a oko 22.000 u IT odjelima tvrtki korisnika. U ukupnom broju zaposlenih IT profesionalci sudjeluju s 3,3 posto, dok je u EU28 taj udio 3,7 posto.
– Poslujemo na najvećem tržištu na svijetu. Jako ovisimo o stanju u ostaloj industriji jer, ako nema naručitelja digitalnih rješenja, nema ni našeg razvoja. Vani vas objeručke prihvaćaju ako imate potrebna znanja. Imamo problem obrazovanja i moramo promijeniti mentalni sklop u državi kako bismo napredovali. Ako se ne promijenimo i okrenemo se digitalizaciji, nastavit ćemo stagnirati u donjoj trećini na razini EU – istaknuo je Dujmović i naglasio potrebu okrupnjavanja jer imamo veliku neravnotežu između malih i velikih tvrtki na tržištu.
Ambicije veće od kapaciteta
– Ambicije koje IT kompanije imaju veće su od kapaciteta hrvatskoga tržišta. Svi mi smo 2008. morali birati hoćemo li otpuštati ljude ili izaći na vanjsko tržište pa smo se, naravno, odlučili za potonje. Tamo smo kao tvrtke dobili više cijene za naše proizvode, pravnu sigurnost i nove prilike, ali time je naše IT tržište izgubilo – naglasila je Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne inteligencije i CISEx-a.
Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge, kazao je da nam je izvoz snažno rastao jer i je i Europa rasla. To je, smatra, dobro jer se generira tržište, ali je veća konkurencija između tvrtki u potrazi za radnicima.
– Naša opterećenja plaća sigurno su veliki problem i tu moramo raditi kao država. Svi mi koji školujemo kadar koji je pogonsko gorivo ove industrije znamo da stanje nije dobro. Imamo malo stranih studenata, a uvoz stručnjaka uz rast plaća bit će ključan za budući razvoj tržišta – zaključio je Balen.
