Jedna od devet zračnih luka u Hrvatskoj, Zračna luka Split smještena je nadomak Trogira, 25 km od Splita. Postoji od 1966., a bila je zatvorena samo u ratu, od 1990. do 1992. godine.
– Prve pokazatelje gospodarske krize prepoznali smo u posljednjem kvartalu 2008. kada smo donijeli poslovni plan, kojeg se i danas držimo. Osnovne su mu odrednice zadržavanje iste razine cijena usluga uz istodobno povećanje kvalitete – otkriva Lukša Novak, direktor Zračne luke Split.
Zračni prijevoznici su, ističe, vrlo pozitivno reagirali na krizu, uvođenjem novih linija i povećanjem broja destinacija.
– Uveli smo strože mehanizme kontrole troškova, dok smo istodobno pristupili optimizaciji svih ključnih poslovnih procesa. Ulagali smo u nove kapacitete tako da je 2011. dovršen projekt proširenja stajanke vrijedan 90 milijuna kuna. Pozitivni efekti ovog projekta kroz povrat uloženog posebno su se odrazili u ovoj turističkoj sezoni – napominje Novak.
Ističe da, strateški gledano, namjeravaju dalje provoditi mjere koje su donijeli te, sukladno prometnoj potražnji, povećavati kapacitete, kako je to i predviđeno Dugoročnim planom razvoja Zračne luke Split.
– Također, pozitivne efekte na naše poslovanje očekujemo ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Prva buduća značajnija ulaganja u infrastrukturu zračne luke odnose se na proširenje putničkog terminala i manevarske površine – kaže Novak.
U planu je i uvođenje sustava obnovljivih izvora energije, kao i ostalih metoda brige o održivu razvoju.
Hoteli Cavtat: Recept za uspjeh standardi su kvalitete stopljeni s tradicijom i gostoprimstvom
Od 2002., Hoteli Cavtat posluju u sklopu međunarodnog hotelskog lanca “Iberostar Hotels & Resorts”, što danas svakako predstavlja iznimno važan čimbenik razvoja tvtke, U sklopu tvrtke rade dva hotela – Iberostar Albatros i Iberostar Epidaurus, nakon što su početkom godine prodali treći – Iberostar Cavtat.
– Korištenje prodajnih i marketinških kanala Iberostara te primjena standarda kvalitete usluge u našim hotelima, stopljeni s tradicijom i gostoprimstvom ovoga kraja, pokazali su se izvrsnim receptom za uspjeh kako u dobrim tako i u kriznim vremenima – napominje Vinko Petrina, prokurist tvrtke Hoteli Cavtat.
Smatra da su koncentriranje na izvrsnost u obavljanju osnovne djelatnosti i oslanjanje na vrhunske kadrove strategija koja jamči uspjeh i u budućnosti. Prema lokalnim informacijama, španjolski vlasnici tvrtke namjeravaju dalje ulagati u hotele i unaprijediti ponudu u resort.
Kali tuna: I Japanci, kad biraju brend, kupuju Kali tunu
Japanci ne pitaju za cijenu kad je u pitanju tuna, a kad biraju omiljeni brend, onda kupuju Kali tunu. Tvrtka izvozi tunu u Japan od 1996., a tijekom godina poslovanja na istoku je postala sinonim za kvalitetu ribe. Lani su je izvezli gotovo 150 posto više i time povećali prihode 238 milijuna kuna. Neto dobit bila im je 61 milijun kuna.
– Tamo je došlo do nestašice tune, a prihodi su rasli i zbog tečaja jena – objasnio nam je Miro Mirković, član uprave Kali tune, te dodao da intenzivno rade i na mrijestu tuna. Cilj im je povećati kapacitet proizvodnje sa 1500 na 5000 tona. To namjeravaju postići u idućih nekoliko godina, a važno je da će tek tada ispuniti potpuni kapacitet koncesije.
Razvojem poslovanja doći će i do rasta broja zaposlenih. Zasad tvrtka zapošljava 94 radnika. Prosječna plaća lani bila je veća od 8000 kuna, što Kali čini poželjnim poslodavcem. Inače, tvrtka je bila u vlasništvu iseljenika koji su je osnovali 1996., a 2005. prodana je islandskoj Atlantis grupi. Lani su kupili Drvenik tunu, koncesiju i kaveze u marini kraj Trogira, a prethodno su preuzeli Zadar tunu te Maritunu pa se osim kroz ulaganja šire i kroz akvizicije.
– S našom sestrinskom tvrtkom iz Meksika držimo 25 posto svjetskog tržišta i to nastojimo zadržati – kažu u Kali tuni.
Matadura: Pravilo je jasno - na teren izaći odmah i srediti kvar
Matadura je serviser za brodove i jahte, a poslovanje su proširili i na automatsko gašenje požara. Jedan od važnijih sektora poslovanja im je i proizvodnja zing protektora.
– Otvorili smo nove djelatnosti i tržišta. Da bi se prebrodila kriza, treba puno više raditi za isti novac – ističe Damijan Krklec, direktor tvrtke.
Matadura servisira sve brodove, od privatnih elitnih jahti do Jadrolinijinih trajekata, ali bez obzira na to o kojem je brodu riječ, pravilo je isto: na teren se mora izaći odmah i problem riješiti u što kraćem roku. Često se dogodi da servisiraju brodove tijekom noći ili između dvije vožnje zacrtane dnevnim redom pa nema mogućnosti za fiksno radno vrijeme zaposlenika.
Upravo zbog toga najveći je uspjeh za Krkleca, kao poslodavca 19 zaposlenih, činjenica da posluju bez dugovanja prema državi i dobavljačima, a zaposlenicima omogućuje pristojnu plaću. Statistika pokazuje da je prosječna plaća u tvrtki 2011. bila oko 5200 kuna, a kako su rasli prihodi tvrtke, tako su se povećavale i plaće.
– Zadovoljan djelatnik je dobar djelatnik jer kad osjeti da se njegovi uvjeti poboljšavaju usporedno s rastom tvrtke, odnosi se prema njoj kao prema svojoj imovini – kaže Krklec, koji drži da je uspjeh u krizi i poslovanje s nulom. A Krklec je daleko od nule. Neto dobit narasla je 16 puta u odnosu na 2007. i sada je premašila 10,8 milijuna kuna. Širenjem poslovanja popravili su značajno prihode koji su sada ozbiljnih 43 milijuna kuna, a to je dovelo i do udvostručenja neto dobiti u samo godinu dana. U pet godina produktivnost kompanije povećala se šest puta iako je broj zaposlenih ostao isti.
