– Direktna je korelacija između korištenja fondova EU i gospodarskog rasta: ako bi rast iznosio jedan posto, uz fondove EU ide na tri posto – poručio je Miljenko Živaljić, predsjednik uprave Zagrebačke banke, na konferenciji koju su organizirali pod nazivom EU fondovi – od ideje do realizacije.
Manji rizik
Čelnik Zabe poručuje da uz fondove već 2017. ili 2018. možemo imati stope rasta u najmanju ruku kao prosjek EU, a možda i dosegnuti središnju i istočnu Europu, a ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić poručio je poduzetnicima da fondovima smanjuju rizik vlastitog ulaganja.
Činjenica da dobijete nepovratno i do 70% iznosa za male projekte, velika je prednost u odnosu na konkurenciju. Ja bih taj udio tretirao kao vlastiti kapital – kaže ministar.
Nepovratna sredstva EU impuls su i za povećanje izravnih stranih ulaganja koje su u Hrvatskoj lani bile za trećinu manja nego 2008. Upravo je zbog pada investicija pokrenut tzv. Junckerov plan, namijenjen javno-privatnom i malom i srednjem poduzetništvu. Tu je na raspolaganju 315 mlrd. eura koje je jednostavnije dobiti nego novac iz fondova EU – istaknuo je Branko Baričević, voditelj predstavništva Europske komisije u RH. Svi su se sudionici panela složili da povlačenje nepovratnih potpora EU potpuno mijenja strukturu hrvatskog gospodarstva i povećava konkurentnost.
– Kad dođemo do faze da broj projekata dvostruko premašuje novac koji je na raspolaganju, doći će do zdrave konkurencije među projektima – kaže ministar.
U prvoj će se fazi, napominje Grčić, više ulagati u opremu i infrastrukturu, a nakon što se sagradi sve što se treba sagraditi, na redu je „soft" komponenta – više ulaganja u istraživanje i razvoj, edukaciju i obrazovanje, sve što podiže konkurentnost. Ističe da 2015. nećemo biti najbolji, ali ni najgori, poput Rumunjske, koja dvije godine nije napravila ništa. Tek 2016. možemo imati veće isplate, to je Češkoj bila 2009. Nijedna zemlja nije napravila puno u drugoj godini korištenja fondova, takav je ciklus. Pravi efekti vide se u trećoj, četvrtoj, petoj, pa do 10. godine. Volio bih da mandat traje bar još jednu godinu, da se vide – kaže ministar.
Poljsko iskustvo
Grčićev zamjenik Jakša Puljiz upozorio je da će Hrvatska prvi test na reviziji korištenja novca proći za tri do četiri godine. Neke zemlje vraćaju stotine milijuna nepropisno potrošenih eura, najčešće zbog postupaka javne nabave, državnih poticaja, selekcije projekata...
O iskustvima Poljske, koju se smatra najuspješnijom sa 81,2 mlrd. povučenih eura, govorio je Tomasz Kierkowski, direktor odjela za fondove EU u banci Pekao, članici UniCreditove grupe. Dotaknuo se i negativnih iskustava: propasti građevinara zbog cjenovnog dampinga na natječajima, promašenih projekata koji su živjeli samo do sjedanja novca EU i zbog kojih mijenjaju kriterije selekcije. Imaju najniži indeks inovativnosti u EU te najniža ulaganja banaka u tvrtke preko fondova EU.
Sa Zabina EU deska poručili su da je njihov pristup proaktivan: nakon informiranja 10.000 klijenata o potporama, imaju 1000 potencijalnih projekata i stotinjak pokrenutih investicija kroz koje bi se do kraja 2016. moglo kreirati 1000 novih radnih mjesta.
– Najviše smo investicija dosad financirali u poljoprivredi, energetici i turizmu..., a imamo i jednu privatnu polikliniku. Danas ćemo poručiti: prihvaćamo izazov poljskog kolege; ova zemlja može biti najbolja u korištenju fondova EU – poručila je članica uprave Zabe Daniela Roguljić Novak.
>> Od Hrvata su u Europskoj uniji siromašniji jedino Bugari i Rumunji
