u optjecaju

Krivotvorenih kuna sve više, a eura sve manje

euri
Davor Puklavec/PIXSELL
05.02.2019.
u 09:38

Broj lažnih novčanica kune lani se gotovo udvostručio, no nije to
neka poplava – na milijun novčanica krivotvori se manje od jedne

U Hrvatskoj raste krivotvorenje kuna! U drugoj polovici prošle godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, otkriveno je 236 primjeraka krivotvorenih novčanica kune, 44,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine kada su iz optjecaja izdvojene 163 krivotvorine.

Najkopiranija – 200 kuna

Tijekom cijele godine iz optjecaja je izdvojeno 499 krivotvorenih novčanica kune, gotovo dvostruko (97,2 posto) više nego u 2017. Istodobno je na godišnjoj razini otkriveno 1488 krivotvorenih novčanica eura, 89,5 posto više nego u 2017. kad ih je bilo 785, dok je u drugoj polovici krivotvorenje eura naglo palo – registrirano je 285 krivotvorenih novčanica, 50,4 posto manje nego u istom razdoblju 2017. kada je iz optjecaja izdvojeno 574 primjeraka krivotvorenih eura.

No, nije to neka eksplozija krivotvorenja; s obzirom na to da je u drugom polugodištu 2018. u prometu bilo 258 milijuna novčanica kune, na milijun primjeraka originalnih novčanica evidentirano je manje od jedne krivotvorene (0,91 neoriginalni primjerak). Najčešće je krivotvoren apoen domaće valute novčanica od 200 kuna – otkriveno ih je 124, što je nešto više od pola ukupno krivotvorenih kuna (52,5 posto).

Novčanice od 50 i 500 kuna zajedno imaju udio od 36,4 posto u ukupnoj količini neoriginalnih kuna, a u ukupnom broju od 613 registriranih krivotvorenih novčanica svih valuta od srpnja do prosinca 2018., krivotvorine kuna s ukupno registriranih 236 komada imaju udio od 38,5 posto. Kad je posrijedi euro, najčešće se kopiraju novčanice od 50 eura, otkriveno ih je 157 s udjelom od 55,1 posto. U Europi su pak kriminalci najviše voljeli novčanicu od 500 eura zbog čega je Europska središnja banka donijela odluku da se više neće tiskati.

Kopiraju i zaštitu

U središnjoj banci uvjeravaju da krivotvorine registrirane u 2018. količinom i kvalitetom izrade nisu izazvale poremećaje u poslovanju s gotovinom niti su izazvale financijsku štetu većih razmjera. Vještačenjem je utvrđeno da krivotvoritelji često imitiraju zaštitna obilježja na novčanicama: zaštitne niti, vodeni znak, hologram i optički promjenjive boje pa HNB poziva građane na pojačan oprez, a institucije i tvrtke koje posluju s gotovim novcem na primjenu odluka središnje banke o uvjetima obrade i redistribuiranja novčanica.

Video: Porez na imovinu: Razlozi 'za' i 'protiv'

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije