Svoju ulogu u zaštiti ljudskih prava poslovni sektor nije prepoznao.
Uglavnom bude zaokružena jednom rečenicom u tekstovima o društvenoj odgovornosti na web-stranicama, u kojoj se konstatira da nije bilo kršenja, i time završe priču, ustvrdila je na Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj na okruglom stolu o ulozi poslovnog sektora u zaštiti ljudskih prava koji je organizirala Solidarna – Zaklada za ljudska prava i solidarnost.
Ikea za dijalog o inkluziji
Mirjana Matešić bez pardona je priznala brojna kršenja prava u poslovnom sektoru, gotovo uvijek uz blagoslov države, odnosno zbog njezina nedjelovanja. Upravo je zato HR PSOR i preveo na hrvatski jezik smjernice UN-a za ovo područje. No ravnateljica HR PSOR-a poprilično je iznenadila i izjavom da je 99 posto poslodavaca i organizacija u Hrvatskoj pošteno i to želi biti, ali bore se s administracijom te – nedostatkom podrške u javnosti jer se mediji, smatra ona, ne bave pozitivnim primjerima. Jedini predstavnik neke tvrtke na okruglom stolu, PR menadžer Ikee za Hrvatsku Igor Štefanac, istaknuo je da će se njegova tvrtka potruditi otvoriti javni dijalog o problematici inkluzije, etničke pripadnosti, spolne ravnopravnosti, prava LGBT zajednice, čijim pripadnicima žele omogućiti da i na poslu mogu biti ono što jesu, te prava osoba s posebnim potrebama – fizičkim i mentalnim.
Govoreći o najčešćim pritužbama koje primaju u Uredu pučke pravobraniteljice, Tanja Vlašić otkrila je da su to uglavnom neisplate plaća, neplaćanje prekovremenog rada i nezakoniti otkazi; bazične stvari, kako ih je nazvala, ali i manjak uvažavanja različitosti koji postoji u društvu, pa i na poslu. Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković podsjetio je na ustavno pravo na plaću koja može osigurati dostojanstven život: “Jadno mi je slušati rasprave o minimalnoj plaći, ona je upola manja od dostojanstvene plaće. Trebamo se baviti time kako to dostići, a ne hoće li biti 3100 i 3200 kn.” Da postoji niz korektivnih mehanizama kojima se mogu potaknuti pozitivne prakse kompanija, drži upravitelj Zadruge za etično financiranje Goran Jeras. Pokretač osnivanja etične banke ističe da je to nužno, ne samo zato što mislimo da je humano i dobro dati fer plaću ili voditi ekonomiju koja nije usmjerena samo na profit nego i zato što treba preispitati ciljeve industrije koju imamo.
Društvena šteta zbog otkaza
– Sve se više shvaća da su dugoročni troškovi zaštite okoliša golemi, a isto je s utjecajem na zajednicu. Gašenje DTR-a dovest će, primjerice, sljedećih mjeseci do pada kupovne moći u pogođenim obiteljima, depresije... Sve to ima i ekonomske efekte jer država mora skrbiti o ljudima. A poslodavac to nije platio, iako je napravio štetu – poentira Jeras. Poručuje da na promjenu prakse, osim države kroz porezne i ostale politike, mogu utjecati i privatne institucije.
– Financijske institucije mogu povoljnije kreditirati one koji su bolji u zaštiti ljudskih prava i ekologije, a loše uopće ne financirati. Tako se odlučuje kakav oblik ekonomije razvijati, upravo to će raditi etična banka – obećava Jeras.
Svi su se sudionici složili da točka promjene počinje uspostavom novog sustava mjerenja uspješnosti kompanija koji neće vrednovati samo financijski uspjeh nego i kompletan utjecaj na okoliš i društvo.
Hrvatska je maćeha prema svojim Hrvatima! Teško onom ko radi za hrvatskog poslodavca!