Hrvatska kućanstva nastavila su se razduživati i početkom ove godine, a očekivani izostanak znatnijeg oporavka gospodarske aktivnosti i stanja na tržištu rada u 2014. upućuje na to da će tendencija smanjivanja duga kućanstava, premda možda usporena, biti prisutna i u nadolazećem razdoblju, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost.
Prema posljednjim podacima, krediti banaka stanovništvu krajem svibnja ove godine iznosili su 126,9 milijardi kuna. To je nominalno za 1,5 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju lani, a za 4,7 milijardi kuna manje nego u svibnju 2012. U tome su sa 47,6 posto zastupljeni stambeni krediti koji su krajem svibnja iznosili 60,5 milijardi kuna, što je smanjenje za 974 milijuna kuna na godišnjoj razini, a za 2,8 milijardi kuna manje nego krajem svibnja 2012. Pritom je 92,5 posto iznosa stambenih kredita s valutnom klauzulom – vezani uz eure 35,2 milijarde kuna, a uz švicarski franak 20,7 milijardi kuna. Samo je 4,5 milijarde kuna kunskih stambenih kredita bez valutne klauzule.
Gotovinski nenamjenski krediti krajem svibnja iznosili su 37,8 milijardi kuna, a dvije trećine ih je uz valutnu klauzulu. Krediti pod kategorijom “ostali” iznose 11,5 milijardi kuna (75 posto uz valutnu klauzulu), dok su prekoračenja po transakciji na računima iznosila 8,5 milijardi kuna, a krediti po kreditnim karticama 3,8 milijardi kuna. Na hipotekarne kredite pak odnosi se 2,9 milijardi kuna.
Veliki pad bilježi se kad je riječ o kreditima za kupnju automobila koji su krajem svibnja ove godine iznosili ukupno 1,8 milijardi kuna, prema 3,9 milijardi kuna u istom razdoblju 2012., dok su krajem 2010. autokrediti iznosili 6,2 milijarde kuna.
Prema podacima s kraja ožujka udjel tzv. loših (djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih) kredita u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 11,33 posto, a kod stambenih kredita 8,3 posto.
>>Politička korupcija veći je hrvatski problem i od goleme nezaposlenosti
Kome trebaju ove nebuloze?