Nakon gotovo cijelog desetljeća priprema, projekt koji će dodatno ojačati povjerenje na domaćem tržištu kapitala prilikom kupnje i prodaje vrijednosnica došao je vrlo blizu dovršetka. Radi se o projektu SKDD-CCP koji će dodatno zajamčiti da će kupci dobiti vrijednosnice, a prodavatelji novac, čak i u slučaju velikog poremećaja na tržištu.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) izvijestila je da je početkom listopada Kolegij regulatora društva SKDD-CCP Smart Clear usvojio pozitivno Zajedničko mišljenje u vezi izdavanja odobrenja za rad kao središnjoj drugoj ugovornoj strani.
Rok od 30 dana
Iz Hanfe su naveli da će razmotriti Zajedničko mišljenje te u roku od 30 dana donijeti odluku o zahtjevu za izdavanjem odobrenja za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane u skladu sa europskom uredbom o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (EMIR).
Kako je pojašnjeno, SKDD-CCP Smart Clear je osnovan s namjerom da dosadašnje Središnje klirinško-depozitarno društvo (SKDD) na njega prenese poslove poravnanja transakcija financijskih instrumenata, u svojstvu središnje druge ugovorne strane (CCP).
Prije nego što je SKDD prenio poslove poravnanja na SKDD-CCP, namiru dionica i obveznica je garantirao isključivo novcem članova u jamstvenom fondu, dok SKDD-CCP, između ostalog, garantira i svojom imovinom.
Kako su pojasnili iz SKDD-a, s obzirom na činjenicu da središnje druge ugovorne strane (CCP) posreduju između drugih ugovornih strana na tržištu i osiguravaju uspješnu namiru obveza koje proizlaze iz kupoprodaje vrijednosnica, CCP predstavlja faktor stabilnosti i smanjenja sistemskog rizika.
“Sustav multilateralnog netiranja obveza koji CCP omogućuje, uz primjenu riziku prilagođenog otklanjanja preuzetih rizika putem financijskog kolaterala (Margin i Jamstveni fond), smanjuje mogući utjecaj neispunjenja obveza jednog ili više sudionika na tržištu čak i u ekstremnim tržišnim uvjetima i time povezanog mogućeg utjecaja na ostale sudionike koji može rezultirati financijskom nestabilnosti sustava.
Osim u smislu stabilnosti, CCP otvara razvojne mogućnosti tržišta kroz perspektivu uvođenja novih proizvoda, što može pozitivno utjecati na sveukupnu aktivnost i efikasnost financijskog sustava Hrvatske”, poručili su iz depozitorija.
Projekt ukupno traje 7 godina, a model upravljanja rizikom razvili u potpunosti stručnjaci SKDD-a. “Model uvažava visoke regulatorne zahtjeve i istodobno je prilagođen specifičnostima hrvatskog tržišta kapitala. Sveukupna IT programska podrška razvijena je također unutar SKDD-a, a što osim modela upravljanja rizikom uključuje i novu platformu”, pojasnili su iz depozitorija.
Na pitanje koliko su tržišni sudionici, prije svega investicijska društva, spremni za ovaj projekt, iz SKDD-a odgovaraju kako su tijekom trajanja projekta s članovima organizirali nekoliko krugova testiranja. “Zadnje testiranje informacijskog sustava SKDD-CCP-ja provedeno je od 24. svibnja do 2. lipnja ove godine.
Testiranje se provodilo na bazi produkcijskih podataka o sklopljenim transakcijama na Zagrebačkoj burzi. U testiranju su aktivno sudjelovali Zagrebačka burza, Hrvatska narodna banka, SKDD i 13 članova sustava poravnanja i namire SKDD-a koji će ubuduće koristiti sustav poravnanja SKDD-CCP-ja. U skladu sa zaprimljenim izvješćima članova o rezultatima testiranja, zaključeno je da je testiranje provedeno uspješno te da su oba sustava funkcionirala stabilno, što nam pokazuje da su članovi u visokoj fazi spremnosti”, smatraju u SKDD-u.
Mogućnost novih proizvoda
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, kaže kako u Hrvatskoj već 20 godina postoji mehanizam ugovorne namire kao najsigurnijeg oblika namire financijskih instrumenata, koji će zamijeniti CCP.
“Središnje druge ugovorne strane predstavljaju standard infrastrukture financijskog tržišta, s nizom novih i strožih zahtjeva u cilju smanjenja sistemskog rizika, ali i širim mogućnostima vezanima uz nove proizvode na tržištu kapitala. Za Burzu i sve sudionike tržišta u svjetlu kontinuiranog unaprjeđenja kvalitete svih usluga to je svakako kvalitativni pomak”, ističe Gažić.
Dodaje da su izazovi na strani članova, koji će dio svog poslovanja morati prilagoditi novim principima namire, i dijelom Burze, koja će također prilagoditi određene dijelove poslovanja povezane s namirom.
“Ono o čemu svakako treba voditi računa je povećanje troška samog sustava namire u smislu da povećanje cijena mora imati minimalan utjecaj na tržišne sudionike, obzirom na situaciju na tržištu. Svaki korak koji vodi boljoj i sigurnijoj usluzi za sve sudionike tržišta možemo smatrati pozitivnim, a svakako je dobro da ta usluga ostane u Hrvatskoj”, naglašava čelnica ZSE-a.
“Da SKDD-CCP nije dobio odobrenje, postojao bi rizik prelaska na pojedinačnu namiru, što smatramo štetnim za naše tržište, ili bi se ona morala vršiti kod nekog drugog subjekta koji ima odobrenje na razini EU, a takvog u Hrvatskoj trenutačno nema”, zaključila je Gažić.