U Zagrebu je smještena trećina poslovnih subjekata zemlje, zaposleno preko 40 posto ljudi, a prihodi poduzeća u glavnome gradu premašuju 52 posto ukupnih prihoda ostvarenih u Hrvatskoj.
Svi poduzetnici u Zagrebu, 2012. su realizirali ukupno 321,2 milijarde kuna poslovnih prihoda, što je sedam posto manje nego pretkrizne 2008. Pokazala je to analiza koju je u sklopu projekta Poslovni uzlet napravila tvrtka Bisnode. Analiza pokazuje i da je unatoč velikim prihodima i povećanju poslovnih subjekata kojih je u 2012. bilo 34.985 (14,7% više u odnosu na 2008.), broj zaposlenih smanjen za 4,3 posto te je 2012. iznosio 348.641.
Rast izvoza
"Iako se operativna dobit smanjila za 41 posto, ona je i dalje pozitivna te je 2012. iznosila 8,9 milijardi kuna. Neto dobit se gotovo cijela istopila s obzirom da je u 2012. bila 588 milijuna kuna, što predstavlja pad od 94,1 posto. Na ukupno pozitivnu neto dobit utjecali su isključivo veliki subjekti, s obzirom da su mali i srednji subjekti godinu okončali s neto gubitkom. Veliki pad investicija koji se dogodio kod subjekata svih veličina smanjio je vrijednost investicija za 45,9 posto, na ukupnih 17 milijardi kuna u 2012.", ističe Branimir Kovačić. Ipak, apsolutno pozitivan trend je kretanje izvoza, koji je rastao kod svih kategorija subjekata. Tako su u 2012., subjekti s područja grada Zagreba ostvarili izvoz od 41,1 milijardu kuna što je rast od 6,6 posto.
Među zagrebačkim poduzetnicima najviše ih se odlučilo baviti veletrgovinom i maloprodajom u kojima je registrirano 27,3 posto poduzeća. Gotovo šest posto bavi ih se stanogradnjom, a isto toliko ima ih i u arhitektonskim djelatnostima i inženjerstvu. Trgovina dominira i po broju zaposlenih, s obzirom da u toj djelatnosti radi četvrtina zaposlenih u malim i srednjim subjektima. U arhitektonskim i inženjerskim djelatnostima zaposleno je 4,3 posto radnika, dok u specijaliziranim građevinskim djelatnostima i stanogradnji radi po 3,8 posto zaposlenih. Još izraženiju dominaciju sektor trgovine ima kada su u pitanju realizirani prihodi, s obzirom da 40,6 posto prihoda srednjih i malih subjekata ostvaruju subjekti iz sektora trgovine. Među malim i srednjim subjektima najprofitabilniji je pak sektor pravnih i računovodstvenih djelatnosti s 425,8 milijuna kuna neto dobiti, a slijedi ih veletrgovina s 348,7 milijuna kuna neto dobiti, dok su računalne djelatnosti imale neto dobit u iznosu od 216,5 milijuna kuna.Analizirajući udio inozemnog kapitala u subjektima s područja grada Zagreba, u Bisnodeu su uočili da je glavni grad primamljiviji za inozemne investitore u odnosu na ostale dijelove zemlje.
Među srednjim subjektima, 32,6 posto nalazi ih se u većinski stranom vlasništvu, dok je osam posto malih subjekata u inozemnom vlasništvu. Ukupno je 2939 subjekata s područja grada Zagreba u inozemnom vlasništvu, pri čemu ih je 2668 subjekata u stopostotnom stranom vlasništvu.Velika brojnost subjekata u gradu Zagrebu, općenito podrazumijeva i velik broj subjekata koji posluju jako kvalitetno."Među srednjim subjektima jedan od takvih primjera je i proizvođač stočne hrane Agroproteinka. Uz kontinuirano najvišu bonitetnu ocjenu, ovaj subjekt je u 2012. zapošljavao 114 osoba te realizirao 145,4 milijuna kuna prihoda. Neto dobit iznosila im je 22,5 milijuna kuna, dok je izvoz imao 54,2 posto udjela u ostvarenim prihodima. Tvrtka u prosjeku za mjesec i pol dana naplaćuje potraživanja i plaća svoje obveze, što je značajno bolje od prosjeka. Subjekt se ističe i izuzetno visokom neto plaćom koja je u 2012. godini iznosila 7.324 kune", kažu u Bisnodeu. Kvalitetno posluje, nastavlja Kovačić, i u proizvođač komunikacijske opreme Elektrokem. Ukupno 85 zaposlenika ove tvrtke ostvarilo je 43,0 milijuna kuna prihoda, dok je neto dobit iznosila 7,6 milijuna kuna, a dvije trećine proizvedenog se izvozi.
Proizvodnja robota
Jedan od najprofitabilnijih srednje velikih subjekata u Zagrebu je Dok-ing koji se bavi proizvodnjom robotiziranih uređaja za posebne namjene. Podaci Bisnodea govore da su im prihodi u 2012. iznosili 236 milijuna kuna, pri čemu je 78 posto ostvareno kroz izvoz. Neto dobit iznosila je 60,9 milijuna kuna, a ostvarili su i značajna ulaganja od 26,8 milijuna kuna u dugotrajnu imovinu.Još jedan primjer uspješnog poduzeća srednje veličine je proizvođač uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije, Emerson. Sa 86 zaposlenih realizirao je 181,7 milijuna kuna prihoda, što očitava prilično veliku prihodovnost po zaposleniku. Neto dobit je bila 10 milijuna kuna, a izvoz je činio preko 56 posto ostvarenih prihoda subjekta, no ono što ih izdvaja je neto prosječna neto plaća koja je jedna od najvećih u gradu Zagrebu, a iznosi 14.905 kuna.Među malim poduzetnicima glavnog grada svojim prihodima od 69,8 milijuna kuna i neto dobiti od 2,7 milijuna kuna izdvojio se proizvođač osvježavajućih napitaka Jil koja zapošljava 12 radnika. Proizvođač protupožarnih i sigurnosnih sustava, subjekt Aling koji zapošljava 17 osoba nositelj je najviše bonitetne ocjene, a prihodi subjekta iznosili su 31,2 milijuna kuna, dok je neto dobit iznosila 6,4 milijuna kuna.
Uredski materijal
Još jedan nositelj najviše bonitetne ocjene među malim subjektima je proizvođač uredskog materijala od papira, poduzeće Mar-Mar. S 40 zaposlenika, u 2012. godini ostvarili su 29,6 milijuna kuna prihoda te 5,2 milijuna kuna neto dobiti. Prema pokazateljima Bisnodea, 47,8 posto prihoda realizirali su u inozemstvu, a s prosječnim plaćanjem obveza od 10 dana, zadobili su epitet jednog od poželjnijih partnera za dobavljače.Uniteh koji se bavi elektroinstalacijskim radovima, jedan je od najprofitabilnijih malih subjekata. Tako je 12 zaposlenika subjekta sudjelovalo u stvaranju 35,1 milijuna kuna prihoda te 12,4 milijuna kuna neto dobiti. Izvoz je sudjelovao u prihodima s udjelom od 22,2 posto. Likvidnost je na izuzetno visokoj razini, te koeficijent tekuće i ubrzane likvidnosti iznosi 5,19. S obzirom da se 82 posto imovine subjekta financira vlastitim sredstvima, subjekt nema problema s prezaduženošću.Svi mali poslovni subjekti u Zagrebu ostvarili su 73,9 milijardi kuna prihoda u 2012., no bili su u minusu 515 milijuna, a ništa bolji nisu bili ni srednji kojima su ukupni prihodi iznosili 51,4 milijarde kuna s manjom dobiti od 229 milijuna kuna.
Poduzetnički kutak
Marko Jelušić, Durante m2, Zagreb
Vjerujem da kao i svugdje drugdje, i poslovanje u Zagrebu ima svojih prednsoti i mana. Zagreb je veliko tržište s velikom potražnjom, a činjenica je da metropoli gravitiraju i sve regije tako da su poduzetnici koji djeluju ovdje u centru događanja. S druge strane ovdje ima puno tvrtki iz istog sektora, konkretno u građevini gdje smo mi, i velika je konkurencija. To često znači da se teže izboriti za neki posao, a rokovi plaćanja znaju biti lošiji negdje drugdje. Štoviše, učestalo se događaju i dampinške cijene, posebice kada su u pitanju mali poduzetnici. No, vidljivo je da se situacija popravlja i da naručitelji rade razliku između onih koji puno obećavaju za nisku cijenu te onih koji zbilja mogu obaviti posao i isporučiti robu i usluge po razumnoj cijeni. Očekujem da bi se u naerdnih godinu do 1,5 godina situacija trebala rasčistiti te da će na tržištu ostati samo ozbiljni poduzetnici. Naravno, tu se radi o regulativnom okviru koji je vezan uz nacionalno zakonodavstvo, ali Zagreb ipak tu prednjači i trebao bi prvi osjetiti efekte "pravne države".
Danijela Čavlović, Kairos Studio, Zagreb
Teško mi je iz osobnog iskustva ocijeniti situaciju u Zagrebu, s obzirom da ne znam kakva je točno u ostatku Hrvatske, no prema onome što čujem iz druge ruke, u puno boljoj smo situaciji. Konkretno u turističkom sektoru gdje mi djelujemo, u Zagrebu nema problema sezonalnosti, a što je veliki problem smještajniim kapacitetima na moru. Mi radimo skoro istim tempom čitave godine jer ovdje osim turista, odsijedaju i ljudi koji su došli u grad zbog poslovnih, medicinskih ili osobnih razloga. Generalno je činjenica da je Zagreb u zadnjih godinu dvije prepoznao turizam kao granu gospodarstva koja je usprkos krizi profitabilna. O tome govore i najnoviji podaci Turističke zajednice Zagreba da je samo u zadnjih godinu dana u metropoli otvoreno tri novih hotela, 10 hostela te 144 privatna smještaja. Naravno da tako veliki broj novih kapaciteta, posebice privatni smještaj koji je različite kategorije, ruši cijenu, ali smatram da se kvalitetom može održati razina cijena koju imamo i sada.
