Dolazak sunca i porast žive u termometru polako nas pripremaju za odmor i putovanja. Zima je bila poput recesije, duga i hladna, činilo se da joj nema kraja. Ali, eto, stiže nam sezona godišnjih odmora - prvo starih koje nismo iskoristili prošle godine, a onda onih pravih u srpnju ili kolovozu. Fešta spajanja praznika i starog godišnjeg započela je 1. svibnja. Nastavit će se krajem ovog mjeseca (Tijelovo pada u četvrtak), a svoj vrhunac će doživjeti krajem lipnja.
Koliko ćemo potrošiti
Istina je da nitko više nema velike planove za duga ljetovanja, skupi turizam i luksuzna putovanja. Životni i radni ritam naučili su nas da dugi odmor podijelimo na tjedne, a recesija nam je 'propisala' skromniju potrošnju. No, usprkos nižem životnom standardu i opreznoj potrošnji većine hrvatskih građana, neki su već rezervirali željene termine i destinacije, posložili svoju računicu i uplatiti godišnji. Drugi još planiraju, treći će loviti last minute putovanja.
Kako god, odmor smo zaslužili i trebamo dati sve od sebe da ga provedemo na najbolji mogući način. To znači da sve treba dobro isplanirati i na vrijeme zaroniti i dobro snimiti vlastite financije, posložiti kune i ostale valute, što tko ima. Znamo da prekoračenja po tekućim računima trebamo postupno smanjivati - dakle, pred nama je ljeto bez novih, velikih minusa jer ga želimo pamtiti po plavim ili zelenim slikama, a ne po crvenom saldu koji će nam biti noćna mora mjesecima nakon godišnjeg.
Koliko ćemo se zadužiti
Svi koji nemaju vlastiti krov na moru ili u gorju moraju pažljivo isplanirati taj značajan trošak. Većina će posegnuti za nekom od kartica na rate, a jedna od njih je VISA Hrvatske poštanske banke. U dogovoru s Bankom, svaka transakcija provedena VISA karticom na rate automatski se dijeli prema odabranom modelu otplate - 3, 6 ili 12 mjeseci. Otplata na rate vrijedi za kupnju roba i usluga na prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu, internetsku kupnju te čak i za podizanje gotovine na bankomatima. Dobar način za raspodjelu troškova.
Tko treba dodatnu kontrolu svojih ljetnih troškova može razmisliti o kartici s nadoplatom, kao što je HPB-ova VISA Prepaid, pa puniti i trošiti samo ono što je isplanirano. A to nije loše za nas u čijim se glavama na moru često počnu vrtjeti razne potrošačke ideje koje nam poslije zagorčavaju život.
Koliko smo uštedjeli
Naravno, ima i onih koji su uspjeli ponešto uštedjeti, pa će na odmoru uživati trošeći kamate koje su podigli. Ili će otkinuti dio štednje - za dobar odmor i putovanje nekad vrijedi i štednju potrošiti.
Poznato je da Hrvati imaju pristojnu štednju u bankama, a štede i u današnja vremena. Ukupni depoziti HPB-a porasli su u prvom tromjesečju 2013. godine 3,2 posto, odnosno 428 milijuna kuna. Od toga se gotovo 200 milijuna kuna odnosi na 1200 novih depozitnih računa koje su štediše otvorile u prva tri mjeseca. HPB je tako u prvom tromjesečju povećala svoj tržišni udjel u ukupnim depozitima na 5 posto.
Za sve koji su odmor ostavili za jesen (u povoljnijem razdoblju izvan sezone) ili za zimu prilika je da vide mogu li ponešto uštedjeti do tada.
Dragocjenosti na sigurno
Kako god financirali godišnji odmor važno je imati dobar i realan plan za odlazak, a dragocjenosti koje ne idu s nama spremiti na sigurno. Tijekom krize povećao se broj provala, a u vrijeme godišnjih odmora rizik je još veći - zašto dopustiti da nam takve stvari pokvare zadovoljstvo odmora. Sve vrijedne stvari poput nakita, dokumenata, rezervnih ključeva i sl. možemo staviti u sef u banci. U HPB-u je moguće unajmiti sef već na jedan tjedan.
Također trebamo biti oprezni s ostalom imovinom koju ostavljamo. Vrijedi se prisjetiti starih savjeta: susjedima reći da odlazimo na put (uostalom, oni su najbolji čuvari vašeg stana), zamoliti ih da povremeno isprazne naš poštanski sandučić i ne ostavljati poruku na telefonskoj sekretarici da nas nema. Ovo s porukama vrijedi i za Facebook i ostale društvene mreže.
Odmor na 101 način
Važno je napomenuti i to da nećemo svi otputovati nego ćemo odmore provesti doma. Zapravo većina (52%) ostaje ili će na odmor do 5 dana, zaključak je istraživanja koje je proveo GfK u prosincu prošle godine. Prvi puta u 11 godina, koliko agencija prati navike Hrvata vezano uz odlazak na more, trend se okrenuo prema dolje.
I na kraju, ljetni odmor možemo provesti na „101 način“ i pritom se dobro odmoriti ili zabaviti. Gradovi u kontinentalnom dijelu lijepe naše postali su prava meka za turiste pa ako već ostajemo kod kuće i mi, za promjenu, možemo postati „turisti“ u vlastitom gradu. Osim slobodnih parkirališta u centru tijekom ljeta, bez gužve u trgovinama i s manje automobila na ulicama…. u gradu nas čeka pregršt događanja.
Primjerice, Zagreb i ljeti diše punim plućima. Posjetimo Strossmartre – ljeto na Strossu koje već godinama osvježava vruće dane donoseći građanima i turistima u metropoli svakodnevnu zabavu danju i noću. Ili, rasplešimo se na IN music festivalu na Jarunu, uživajmo na Međunarodnom festivalu vatrometa na Bundeku. Scena Amadeo, Večeri na Griču, ljetne večeri Teatra Exit te neizostavni Histironi na Opatovini obogatit će ljetnu zagrebačku klupsko-kazališnu scenu. Za rashlađivanje tu su Bundek i Jarun – uređena kupališta na dohvat ruke.
Ovo ne vrijedi samo za Zagreb. Turističke zajednice gradova koji nisu na moru itekako su se potrudile da svojim građanima, i svim dobrodošlim putnicima, osiguraju dobar program i odmor. Osijek, Đakovo, Karlovac, Daruvar, Varaždin, Sisak, Gorski Kotar i Lika … također su odlična mjesta za odmor, bez obzira jesmo li njihovi građani ili smo na izletu. Naposljetku, aktivno ili ležerno, kod kuće ili negdje drugdje, najvažnije je odmoriti se.
