Njemačka industrijska proizvodnja snažno je pala u lipnju, pokazali su službeni podaci, signalizirajući nastavak teškog razdoblja za vodeće europsko gospodarstvo.
Industrijska je proizvodnja u lipnju pala 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je gotovo stagnirala, izvijestilo je ministarstvo gospodarstva i energetike.
Na godišnjoj razini pad je bio još izraženiji i iznosio je 5,2 posto.
„Nastavlja se pad aktivnosti u industriji”, konstatiraju u ministarstvu, napominjući da je u cijelom drugom tromjesečju proizvodnja smanjena 1,8 posto.
Vladini ekonomisti posebno izdvajaju pad proizvodnje metala, alatnih strojeva i automobila.
Promatrano po kategorijama, najviše je smanjena proizvodnja intermedijarnih dobara, za dva posto. Najblaži je pad proizvodnje zabilježen u kategoriji potrošačkih dobara, za 1,4 posto.
Proizvodnja energije također je smanjena, za 1,6 posto, a blagi je rast, za 0,3 posto, zabilježen tek u građevinskom sektoru.
Glavni problem za njemačku industriju više nije manjak kvalificiranih radnika i opreme kao prošle godine već potražnja. Tračak nade unio je jučer objavljeni podatak o rastu novih industrijskih narudžbi u lipnju za 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Glavni je razlog bio oporavak potražnje iz zemalja izvan eurozone koje su poskočile 8,6 posto.
Iz ministarstva su ipak upozorili da unatoč sporijem padu novih narudžbi u drugom tromjesečju u cjelini, "pokazatelji poslovne klime još ne signaliziraju da je dosegnuta točka zaokreta".
Njemačka industrija i dalje trpi negativne posljedice strukturnih promjena u automobilskom sektoru, kontinuiranih trgovinskih sukoba i Brexita, pa budućnost baš i ne zgleda ružičasto, konstatira ekonomist banke ING Carsten Brzeski.
Jedan od najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera
Stručnjaci odavno ističu vezu između rasta u najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske i rasta u Hrvatskoj, a među njima Njemačka zauzima jedno od najvažnijih mjesta.
Ne treba podsjećati na to da je Njemačka najvažniji trgovinski partner uz Italiju i Sloveniju. Izvoz u Njemačku u prva četiri mjeseca porastao je za 12,1 posto, na 697 milijuna eura. Njemačka je za većinu država članica EU, prema privremenim podacima Eurostata, država u koju se u 2018. najviše izvozilo, ali i iz koje se najviše uvozilo.
Da, već duže vrijeme postoje naznake recesije... Žalosno je što mi opet nismo iskoristili ovaj uzlet zapada, nego smo rasli najmanje os svih tranzicijskih zemalja. I, naravno, nismo napravili niti jednu prijeko potrebnu reformu državnog i javnog sektora... Što možemo očekivati? U najboljem slučaju, naš rast će usporiti, dok će se dio ljudi vratiti u Hrvatsku kao posljedica recesije... No, realno je da će opet krenuti novo zaduživanje radi udovoljavanja prohtjevima državnih i javnih službenika, tj. radi pogodovanja uhljebitima. A još nismo dosegli brojke tamo iz 2008... Nevjerojatno je to da su nam danas porezi još uvijek kud i kamo veći nego prije krize, da je broj zaposlenih u državnim i javnim strukturama drastično veći, da realni sektor ima skoro 200.000 zaposlenih manje, a javni dug je skoro duplo veći. Rashodovna strana proračuna je nekih 70 milijardi veća (uključen i HZZO) nego prije krize... i onda se netko čudi zašto ljudi odlaze, zašto ne možemo rasti više, zašto nema buma gospodarstva. Skupa i loša država, socijalistički ekonomski potezi, čuvanje uhljebitih, sve to skupa spriječilo je Hrvatsku da krene u pravom smjeru...