Markus Ferstl čovjek je koji već nekoliko godina na potpuno drukčiji način vodi Hypo Alpe Adria banku u Hrvatskoj u odnosu na vremena kad se ta banka "proslavila" kontaktima s vrućim imenima domaće političke scene. Danas je to uspješna banka koja želi dijeliti sudbinu Hrvatske. Sam Ferstl kaže: "Ne može biti dualizma, da je financijski sektor stabilan, a realni loš. Mislim da se mnoge stvari jako dobro odvija i u realnom sektoru, no Vlada u dobrim vremenima nije riješila neka važna pitanja. Za budućnost je vrlo važno još jednom ponovno privući strane investicije za proizvodnju izvozno orijentirane industrije te olakšati administraciju, od dobivanja dozvola za rad i raznih drugih dozvola. Lako je nekoga zaposliti, ali teško otpustiti, čak i kad je tvrtka u problemima, a upravo zbog vrlo restriktivnog Zakona o radu. Zato treba dvaput razmisliti prije zapošljavanja. Posebno bi birokracija i administracija trebala biti učinkovitija..."
Kad se u austrijskim novinama počelo pisati o aferi vezanoj uz Hypo, jedne su ugledne novine objavile da je Hypo najveća banka u Hrvatskoj. Prema načinu na koji se razmjeri afere prate, i u Austriji i u Hrvatskoj, čini li vam se da se sve gura u smjeru indicija da su se svi problemi i kriminal Hypo banke dogodili u Hrvatskoj ili na Balkanu? S druge strane, čuo sam razmišljanja da tolike 'rupe' u bilanci jednostavno nisu mogle nastati samo lošim ulaganjima u Hrvatskoj, da je riječ o prevelikim iznosima? Sad je već očito da je Hypo u Austriji imao velike probleme...
– Nama također ne zvuči lijepo pročitati bilo što u takvom negativnom kontekstu u medijima. Očito je Hypo Alpe Adria važan slučaj u austrijskim medijima, ali često i u njemačkima. Nije sve ono što se objavilo istina, mnogo je špekulacija, prenošenja informacija iz jednog medija u drugi, pri čemu se milijuni pretvaraju u stotine milijuna, a stotine milijuna u milijarde, posebno kad je riječ o internetu, gdje se informacije prenose vrlo brzo, često bez ikakve provjere. Što se tiče Hrvatske, banka ovdje posluje uspješno, posebno u posljednje dvije godine, otkad smo u potpunosti promijenili strategiju i upravljački tim. Imamo dobar operativni rezultat na hrvatskom tržištu. Istina je i da su banka i grupa financirali neke velike projekte u Hrvatskoj od 2000. godine. Hypo je probijao led velikim projektima u nekretninama, ali i turističkom sektoru, u kojem su financirani veliki projekti na obali.
Velike su investicije Hypa u Hrvatskoj, ukupna bilanca banke iznosi oko 5,4 milijarde eura, a leasinga dodatnih 1,5 milijardi eura. Postoje i veće investicije koje su financirane izravno iz centrale. Zbroji li se sve, to je nekoliko milijardi eura. Ako gledamo ukupna ulaganja, imali smo mnogo uspješnih projekata, ali sigurno ima i poneki problematični slučaj. Ti su problemi dodatno naglašeni utjecajem financijske krize. Kakav će u konačnici biti rezultat, ovisit će i o brzini oporavka ekonomije u regiji, i ovdje u Hrvatskoj. Hypo banka u Hrvatskoj prilično je profitabilna; bili smo profitabilni i u proteklim godinama. U 2009. godini ostvarili smo oko 20 posto niži profit nego u 2008., ali mislim da je dobit od 200 milijuna kuna prije oporezivanja prilično dobar rezultat, posebno jer smo protekle dvije godine u bilanci knjižili velika izdvajanja za rizične projekte. No, vjerujemo da sve te rezervacije neće otići na pokrivanje gubitaka; dio će se projekata oporaviti s oporavljanjem gospodarstva u 2011. godini.
Za budućnost Hypo banke vrlo je važno dobro upravljati rizikom, ne biti previše izložen jednoj industriji. Hypo banka je dosad bila previše izložena u pojedinima sektorima, nekretninama i turizmu. Umjesto disperzije rizika u dobrim vremenima, kao što su to činile druge banke, previše smo kredita usmjerili na ova dva područja.
U budućnosti ćemo zasigurno nastaviti ulagati ovdje, jer Hrvatska je ključno tržište Hypo Grupe, koja također želi imati umjeren rast u korporativnom sektoru. U budućnosti će, međutim, glavni fokus biti na javnom sektoru i stanovništvu, što uključuje i mala i srednja poduzeća.
Znači li to da su sada gotove priče oko toga da će se Hypo Alpe Adria banka u Hrvatskoj prodati?
– Menadžment Hypo Internationala trenutačno priprema restrukturiranje banke koja je, kao što je poznato, u vlasništvu Republike Austrije. Dobili smo i injekciju kapitala od novog vlasnika. U skladu sa Zakonom o tržišnom natjecanju Europske unije, pregovara se o planu restrukturiranja, koji se još mora odobriti u Bruxellesu. A što se tiče banke ovdje u Hrvatskoj, pokazali smo solidno poslovanje u 2008. i 2009. i uvjeren sam da će banka imati važnu ulogu u budućoj strategiji Hypo Internationala, kao jedna od ključnih zemalja. Primjerice, od 7100 zaposlenika grupe, 2000 zaposlenika je u Hrvatskoj, znači svaki četvrti zaposlenik. U ukupnom portfelju također je oko jedna petina kredita u Hrvatskoj. To dokazuje da zaposlenici i klijenti mogu biti sigurni što se tiče budućnosti banke. Imali smo solidan rezultat i u teškim vremenima; rezultati u protekle dvije godine dodatno su učvrstili našu budućnost i poziciju na tržištu.
Banka se u potpunosti promijenila, možda ne toliko izvana, no iznutra smo potpuno promijenili poslovanje i strategiju. Financirat ćemo velike projekte samo u iznimnim slučajevima, imamo dobre klijente i raspršujemo rizik kao što to čine i druge banke. To ne znači da izlazimo iz korporativnog sektora, i dalje ćemo ga podupirati. No, fokus će biti na proizvodnji, izvozno orijentiranim, srednje velikim tvrtkama. Želimo dobru diverzifikaciju rizika, ne želimo biti previše izloženi u jednom sektoru ili industrijskoj grani, kao u prošlosti. U 2009. godini pripojili smo Slavonsku banku, što nam je donijelo veliku bazu klijenata, novih dvjesto tisuća. Želimo iskoristiti i njihov know-how u retailu kako bismo proširili poslovanje sa stanovništvom, posebno u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj, gdje smo slabije zastupljeni i gdje namjeravamo otvoriti nove poslovnice. Tu živi većina stanovništva i smješten je najveći dio proizvodnje.
Kako se to dogodilo da ste slabi u Zagrebu? Obično inozemne banke, kad uđu na tržište, osvoje glavni grad, a onda sve ostalo...
Banka, a posebno centrala, nikad nije bila orijentirana građanstvu. U Austriji posluje više od 100 godina i cijelo je to vrijeme orijentirana na javni i korporativni sektor. U Austriji također nema veliku poslovnu mrežu, tek oko 30 poslovnica. U Hrvatskoj se Hypo banka na početku također orijentirala na pravne osobe, velike nekretninske projekte, za koje ne treba tako velika mreža. Know-how i proizvodi za stanovništvo počeli su se razvijati tek posljednjih 5 ili 6 godina. Slavonska banka je pak imala određeni know-how u poslovanju sa stanovništvom i veliku bazu klijenata. A ako želite biti jedan od tržišnih lidera u poslovanju s građanstvom, morate imati veliku bazu klijenata, jer je retail masovni posao. Pokušavamo kontinuirano u posljednjih nekoliko godina povećati udio u poslovanju s građanima. Ukupan broj klijenata na kraju prošle godine bio je veći od 350 tisuća, a cilj nam je premašiti 400 tisuća.
Koliko vam je afera koja je potresla Hypo odmogla u novoj strategiji širenja na retail? Koliki je to problem, objektivno gledano?
– Očekivao sam mnogo negativnije efekte, jer je naša institucija svaki dan u medijima izlazila u vezi s nekom aferom, što nam je u Hrvatskoj donijelo lošu reputaciju, loš imidž. Ali, s druge strane, naši su klijenti prepoznali da se špekulacije i optužbe odnose na prošlost. Ovo je u posljednje dvije godine drukčija banka i mislim da to klijenti prepoznaju. Imamo novi menadžment, direktore, nove proizvode. Pozitivno sam iznenađen što nismo izgubili klijente, čak smo i povećali broj, zbog kvalitete servisa. Primjerice, u prva tri mjeseca ove godine povećali smo depozite građanstva za 80 milijuna eura, što je 50 do 60 posto plana za cijelu godinu. To pokazuje da se vratilo povjerenje u banku. Teško nam je bilo u listopadu, studenom i prosincu prošle godine, dok je bilo nejasno tko će postati vlasnik. Otkad je Republika Austrija preuzela vlasništvo, nastupilo je olakšanje kod starih klijenata, a, srećom, pridobivamo i nove.
Javnost polako stječe dojam da je to potpuno nova banka...
– Imamo potpuno novo rukovodstvo. Promičemo dobre ljude koji su već dugo s nama na nove pozicije, ali i dovodimo ljude izvana. Strategija banke je potpuno drukčija, to je kao u nogometu; ako imate drukčiju strategiju, trebate i nove igrače. Imamo novog 'trenera', uprava je u potpunosti promijenjena, ali ne zaboravljamo ni da je banka u pojedinim segmentima i u prošlosti bila uspješna. Zbog loših iskustava u nekim velikim projektima, ne znači da je banka radila loš posao u cjelini. Imali smo dobre rezultate i ostvarivali profit zahvaljujući mnogim lojalnim i stručnim zaposlenicima u poslovnicama diljem Hrvatske. No, sad su vodstvo, kultura poslovanja, organizacija i strategija potpuno drukčiji nego prije.
Poslije integracije Slavonske banke, postali ste jedan od dominantnih igrača na tržištu. S obzirom na takvu poziciju, vjerojatno ste među onima koji će određivati daljnje kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj. Kako će se one kretati? Kad bih u ovom trenutku položio u banku pet milijuna kuna, koliku bih kamatu dobio?
– Ovisi o roku oročenja, ali možete računati na kamatu između pet i šest posto.
Samo?!
– Samo. Možda malo više od šest posto, kad govorimo o većim depozitima u retailu. U posljednjih 15 mjeseci neto depoziti stanovništva porasli su više od 10 milijardi kuna na razini sustava. Likvidnost hrvatskog bankarskog sektora je dobra. Kad su posrijedi kamate na kredite, očekujem pad, ali vrlo skroman, možda 0,5 posto ili 0,75 posto do kraja godine. Još su previsoke kamate na depozite, koji su primarni izvor banaka za kreditiranje. Dok su one između 5,5 i 6,5 posto, nemoguće je smanjiti kamate na kredite. Postoje i neke dobre aktivnosti koje će omogućiti niže kamate, primjerice dva Vladina modela koji podupiru tvrtke te ljude koji kupuju stanove. Čak i mi kao banka pokušavamo ponuditi nižu kamatu za projekte stanogradnje koje financiramo. Ali, da bi se stvarno vidio pravi pad kamata, trebaju biti jasni i jaki signali da je kriza u Europi gotova i da se regija oporavlja. I ubrzanje pregovora Hrvatske s Europskom unijom ima utjecaj na smanjenje kamata. Tu dolazi mnogo pozitivnih signala, što će pomoći smanjenju rizičnog profila i rejtinga zemlje. Zemljama koje su ulazile u EU 6 do 12 mjeseci prije priključenja podigao se rejting.
Na samom smo vrhuncu krize u Hrvatskoj – posljednji kvartal 2009. te prvi i drugi kvartal 2010. godine. Očekujemo da će gospodarstvo padati do kraja godine između 2 i 2,5 posto, ali također mislimo i da će najgore razdoblje proći između drugog i trećeg kvartala 2010. godine.
U 2009. samo je 2 posto BDP-a potaknuto stranim investicijama. Ove godine očekuje se oko 4 posto. No, također je važno ulagati u prave industrije. Institucije se moraju usredotočiti na olakšavanje ulaska stranih investitora na lokalno tržište.
Mislim da je velika sreća za Hrvatsku što je regulator financijskog sektora stabilan. U Srbiji su se, primjerice, u razdoblju kad sam ondje vodio banku, od 2002. do 2006., u pet godina promijenila tri guvernera.
Velika je averzija prema preuzimanju rizika. Je li teško pronaći projekte ili vlada bankarska paranoja?
– Bit će definitivno velika borba za dobre klijente. Banke imaju dovoljno izvora, likvidnost je dobra, raste štednja, ali apetit za rizikom vrlo je limitiran. Teško je naći dobre klijente i dobre projekte. Možda su se krediti u prošlosti prelako odobravali klijenti su bili preoptimistični te su mnoge tvrtke dosegnule svoj kapacitet zaduženja. Tvrtke su u prošlosti dizale previše kredita, i to ne samo za temeljni biznis, nego i za ulaganja, kupnju dionica, špekulacije, projekte izgradnje... Klijenti s dobrom bilancom, koji imaju dobre projekte, definitivno će se financirati. Posljednjih godina mnogo je kredita stiglo izvana. Jak kreditni rast financiran je dijelom i izravno iz inozemstva, čak i od banaka koje ne posluju u Hrvatskoj.
