Već se dugo nije dogodilo da se dva dana zaredom objave analize i statistički pokazatelji koji bi mogli značiti dolazak barem malo boljih dana. Naime, samo dan nakon što je Večernji list upozorio na analizu HUB-a, u kojoj je istaknuto kako bi rast likvidnih sredstava banaka, konstantna stopa rasta štednje stanovništva na četiri posto, rast depozita tvrtki te usporavanje pada kredita stanovništvu mogla biti naznaka oporavka, ugledni Wall Street Journal istaknuo je optimizam koji se može naslutiti iz Purchasing Manager Surveya (PMI), istraživanja među menadžerima dobave u 5000 privatnih europskih kompanija koje u trideset zemalja provodi Markit Gruop. A rast indeksa PMI na najvišu razinu u zadnjih petnaest mjeseci (48,9 bodova) govori da bi eurozona konačno mogla izaći iz najdulje krize od 2. svjetskog rata.
Motor rasta
Tu dobru vijest pojačava činjenica da u bloku 17 zemalja niz drugih pokazatelja upućuje na to da slijedi izlazak iz recesije. Primjerice, povjerenje europskih potrošača blizu je dvogodišnjeg vrhunca, poručuje WSJ.
Valja biti precizan i reći kako PMI zapravo govori kako bi i u ovom tromjesečju moglo doći do blagog pada BDP-a eurozone te stoga još možda neće biti zaustavljen šesti uzastopni kvartalni pad, ali je izvjesno da će doći do usporavanja pada i, vjerojatno, izlaska iz recesije u sljedećem kvartalu.
Nažalost, sasvim je sigurno da ni u kojem slučaju ne treba očekivati bilo kakav robustan, brz gospodarski rast. Ako BDP bude stagnirao u drugom kvartalu te ako se u trećem tromjesečju zabilježi rast od, primjerice, malih 0,4 posto, onda ne treba očekivati osobito buđenje pesimizma. "To zaista neće izgledati kao preokret nakon sedam mjeseci kontrakcije", poručio je u Wall Streetu Howard Archer, ekonomist IHS Global Insighta.
Kao i mnogo puta dosad, ekonomisti očekuju da će motor rasta biti Njemačka kojoj bi trebao goditi globalni rast potrošnje, a Njemačka sama čini 30 posto europskog BDP-a. No, čak i ako Njemačka dobro povuče, to ne znači da će europotrošači krenuti u kupnju automobila ili druga velika ulaganja koji bi jedino mogli toliko podići ekonomiju da dođe do pada nezaposlenosti. Upravo suprotno, unatoč blagom ekonomskom oporavku očekuje se daljnji trend rasta nezaposlenosti te rast troškova vezanih uz socijalne transfere, kao i smanjenje proračunskih prihoda. Da se ne treba žuriti s previše ružičastim scenarijima ne govori samo rekordna nezaposlenost eurozone od 12,2 posto već i podatak da je prodaja automobila u ožujku pala 5,9 posto te je tako dostigla najnižu razinu u dvadeset godina. Novi rast nezaposlenosti posebno snažno mogao bi udariti na zemlje koje su i dosad pokazivale znakove slabosti javnih financija, a to su Francuska, Španjolska i Italija.
Osjetljiva na šokove
Ukratko, bez obzira na sav pesimizam, blagi oporavak Europe mogao bi značiti i stabilizaciju hrvatske ekonomije, ali treba voditi računa da će eurozona i dalje biti izuzetno osjetljiva na vanjske šokove. Prvo, znaci ekonomskog usporavanja u Kini mogli bi utjecati na njemački izvoz. Drugo, jaki euro sam je po sebi prijetnja. I treće, najava predsjednika američkih Federalnih rezervi da će zaustaviti dosad neviđenu politiku monetarnog popuštanja i stimuliranja već je srušila svjetske burze te tek treba vidjeti hoće li posljedično doći do povećanja cijene zaduživanja pojedinih europskih zemalja ili usporavanja pouzdanog američkog rasta te tako i američke potražnje.
Procjena je ekonomista da BDP mora konstantno rasti na godišnjoj razini barem jedan posto da bi poduzetnici odlučnije investirali, a potrošači hrabrije trošili.
>>Hrvatski BDP past će 2013. godine 0,4 posto
