Mladen Antunović:

'Mi smo investicije dovršili u roku, ali drugi nas ne prate'

'plinacro_mladen antunovic'
' '
Autor
Marko Biočina
27.02.2013.
u 18:00

Projektna dokumentacija za LNG terminal treba biti gotova do lipnja

Burna je godina iza predsjednika uprave Plinacra Mladena Antunovića. Tek što je tvrtka završila jedan desetogodišnji investicijski ciklus, u pripremi je novi, u kojem bi Plinacro trebao biti nositelj projekta gradnje LNG terminala, ali i niza drugih strateški važnih investicija.

U kojem će smjeru zalihe

Nedavno ste bili na pregovorima u Bakuu u vezi s realizacijom projekta Jadransko-jonskog plinovoda. Kakve su šanse da Hrvatska ipak bude na međunarodnom plinskom tranzitnom smjeru?

Činjenica je da konzorcij koji upravlja razvojem plinskog polja Shah Deniz 2 u Kaspijskom jezeru još nije donio odluku kojim će smjerom usmjeriti te goleme zalihe plina na europsko tržište. U igri su ostali projekti West Nabucco i TAP, a odluka će biti donesena u drugoj polovici ove godine. Bude li se konzorcij Shah Deniz opredijelio za projekt TAP, i realizacija za Hrvatsku iznimno važnog IAP-a, odnosno Jonsko-jadranskog plinovoda došla bi u prvi plan.

Što bi Jadransko-jonski plinovod značio za Hrvatsku? O kolikim je ulaganjima riječ?

Jonsko-jadranski plinovod (IAP) bi, osim jednostavnije plinofikacije krajnjeg juga Hrvatske, povećao učinkovitost upravo završenoga plinovodnog sustava Like i Dalmacije, kao i cijeloga transportnog sustava naše zemlje. No taj projekt ima i regionalnu, ali i širu, južnoeuropsku važnost. Njegovom realizacijom plinoficiralo bi se područje Albanije, Crne Gore te dijela Bosne i Hercegovine pa bi se time gospodarski aktivirala cijela regija. Ujedno, za Hrvatsku bi to bio i važan strateški energetski iskorak jer bi aktivirao sve potencijale koje naša zemlja ima u poslovanju s prirodnim plinom. Hrvatski dio Jonsko-jadranskog plinovoda, od Dugopolja do granice s Crnom Gorom, ukupno je dugačak 250 kilometara, a procijenjena vrijednost investicije iznosila bi 265 milijuna eura.

Kako napreduje projekt LNG terminala u Omišlju? Postoji li konkretan interes investitora da financiraju gradnju tog objekta?

Projekt gradnje LNG terminala u Hrvatskoj u fazi je izrade projektne dokumentacije, koja bi trebala biti završena do lipnja 2013., a nakon toga će uslijediti odluka o ulaganju. Kakav će biti model ulaganja, još nije odlučeno. Interes stranih investitora, ponajprije Kataraca, postoji, a vjerujemo da će ih biti još i više kad projektna dokumentacija bude završena.

Zašto se odustalo od gradnje plinovoda Kukuljanovo – Omišalj?

Kapacitet plinovoda Kukuljanovo – Omišalj trebao je biti do 1 mlrd. m3/godinu, a bio je planiran kao poveznica postojećega 75-barskog sustava i LNG terminala te bi trebao osigurati i opskrbu prirodnim plinom otoka Krka te plina za Dinu Petrokemiju. Ipak, vrlo je vjerojatno da će količine plina koje će trebati transportirati od LNG terminala biti veće od 1 mlrd. m3/god. pa bi u tom slučaju kapacitet plinovoda Kukuljanovo – Omišalj bio premalen.

Interkonekcija sa Srbijom

Jesu li riješeni svi problemi u realizaciji 4. faze plinofikacije Like i Dalmacije?

Upravo su ovih dana završeni građevinski radovi na gradnji magistralnog plinovoda Benkovac – Dugopolje, čime je Plinacro uspješno završio i posljednju dionicu plinovodnog sustava Like i Dalmacije. Trenutačno su u tijeku još samo završna ispitivanja, slijedi tehnički pregled, a ishođenje uporabne dozvole očekujemo u proljeće ove godine.

Kolika je trenutačna iskorištenost kapaciteta toga magistralnog plinovoda?

Zasad su jedini potrošači novosagrađenoga magistralnog sustava distributivni sustavi Ogulina i Zadra. Očito se i na ovom projektu ponavlja priča koja nas prati tijekom cijelog investicijskog ciklusa: Plinacro je sve svoje investicijske planove završio u zadanim rokovima, no ostali nas energetski subjekti, na žalost, ne uspijevaju pratiti.

Koji su glavni razvojni planovi za sljedeću godinu?

Najvažnija je priprema projekata tranzitnih plinovoda i interkonekcija za potrebe evakuacije LNG-a iz Omišlja prema slovenskoj, odnosno mađarskoj granici. Tu je i priprema gradnje tranzitnog plinovoda i interkonekcije sa Srbijom za potrebe Južnog toka, kao i pripremna faza realizacije svih ostalih interkonekcija i projekata nacionalnoga plinskog transportnog sustava.

Komentara 1

KA
kasuv
20:43 27.02.2013.

ovaj gospon niti je započeo niti završio jer je sve projektirano i ugovoreno prije njega,bilo bi mu bolje da se vrati tamo od kud je prije godinu i pol došao lp

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije