Dalekovod je više od tjedan dana u blokadi, a uprava kompanije redovito pregovara s bankama.
– Ulažemo sve napore kako bi se u dogovoru s vjerovnicima riješila blokada računa. Vjerujemo da ćemo uspjeti u svojim nastojanjima – kažu u upravi kompanije.
Međutim, ne samo da će se to odraziti na teže dobivanje budućih poslova u zemlji nego se već odrazilo i na cijenu dionice Dalekovoda koja je pala na 91 kunu, oko 10 kuna manje nego prije blokade. A ta je kompanija upravo bila krenula s dobrom strategijom poslovanja, nakon što su u njezino vlasništvo ušli mirovinski fondovi.
Sud odbacio stečaj
U slučaju Dalekovoda, komentiraju neki analitičari, lošije su se ponijeli vlasnici mirovinskih fondova, stavljajući tako u drugi plan loše ciljana ulaganja mirovinaca, pri čemu se prije svega misli na Ingru i Nexe. Ingrina korporativna obveznica već se nudi za prodaju po 25 posto vrijednosti, dakle apsurd – kao da je netko uložio u banku novac, a dobio 25 posto od uloženog bez pripadajuće kamate. Jer Ingra zbog blokade nije isplatila kupon na obveznicu. Navodno će isplatiti iako su se ulagači već pomirili s tim da se to neće dogoditi. Sud je pak odbacio stečaj Ingre, a nije izražena inicijativa za predstečajnom nagodbom.
Obveznica Nexea pala je na 69 posto vrijednosti, a mnogi analitičari tržišta boje se da joj prijeti sudbina Ingre. U Nexeu kažu da u dogovoru s bankama rade na planu financijskog restrukturiranja, ali i zaustavljanju negativnih trendova, pri čemu će pomoći poslovi poput gradnje mosta na Savi kod Svilaja, gradnje osječke obilaznice te projekti HŽ Infrastrukture u pripremi.
– S predstavnicima Vlade razgovaramo o mogućnosti povećanja korištenja domaćih resursa u projektima, poput primjene betonskih kolnika – kažu u kompaniji te tvrde da i na tržištima zemalja u kojima posluju postoji niz projekata u pripremi.
Treba pronaći kupca
Ipak, investicijski fondovi koji su uložili u vrijednosne papire tih dviju kompanija osjećaju znatan odljev klijenata. Stoga se nagađa da upravo i oni prodaju papire tih dviju tvrtki, zasad bezuspješno. Ulaganje u obveznice Nexea u stvari i čine manji problem mirovinskim fondovima, a tamo su RBA i PBZ CO. Inače, mirovinski fond PBZ CO na vrijeme je nanjušio ulaganje u Ledo čije je dionice kupio po znatno nižoj cijeni od 8000 koliko bi ostali mirovinci sada dali za udjel u Ledu koji je neki dan najavio dokapitalizaciju. Kako Ledo nije ranije uspio naći kupca, mirovinci su dobar izbor, no kao i u slučaju Ine, može se postaviti pitanje: ako je Ledo tako dobar, zašto i prije po nižoj cijeni nisu ušli u tu tvrtku.
Pozitivan primjer dobrog ulaganja mirovinskih fondova jest i Petrokemija, no njihova želja za učinkovitijim upravljanjem zbog socijalnog momenta ne može uspjeti. Naime, poslovna je politika da se proizvodi kada je cijena plina mala, a obustavi proizvodnja kada su cijene visoke.
>>Dalekovod u blokadi, a udjele imaju tri obvezna mirovinska fonda
Mirovinci služe da moja mirovina bude što veća - samo to! Nipošto da spašavaju gubitaše! Počnu li to raditi slijede TUŽBE!