Čak 80 posto purica koje će se i ovoga Božića naći na blagdanskoj trpezi građana proizvedene su u Vindiji, što je samo još jedna potvrda tradicije i beskompromisne kvalitete proizvoda te domaće prehrambene industrije čiji početci sežu u daleku 1959. godinu.
Predsjednik uprave Vindije Nenad Klepač kaže kako su se, kad je o puricama riječ, posebno posvetili proizvodnim linijama koje daju optimalnu prosječnu težinu i kvalitetu mesa u skladu s navikama potrošača. A tako je i s ostalim segmentima poslovanja koji su Vindiji, unatoč lošijem startu početkom godine zbog koronakrize, potom i poremećajima u lancu opskrbe, rastu cijena energenata, sirovina i gotovo svih repromaterijala u postsezoni, u prvih 11 mjeseci donijeli rast prihoda od prodaje u iznosu od 8%.
Rasla su i sva izvozna tržišta te otvorena neka nova, poput Irske i Njemačke. Čelnik Vindije za Večernji list otkriva i kakva su dalja očekivanja te kompanije, planovi, navike potrošača, boje li se ptičje gripe koja je sve prisutnija u Europi, jesu li zadovoljni novom strategijom hrvatske poljoprivrede...
Kako biste ocijenili prvu godinu svog mandata na čelu Vindije? Bili ste dugo vremena najbliži suradnik i osoba od povjerenja gospodina Dragutina Drka, pitate li se bi li on danas bio zadovoljan?
Prilika da duži niz godina radim uz gospodina Drka za mene je bila privilegija i nezamjenjivo iskustvo koje mi je iznimno pomoglo u radu na novoj poziciji. U tom smislu nastavili smo i upravljati kompanijom sukladno strategiji koja je bazirana na daljnjem razvoju i širenju poslovanja, unaprjeđivanju procesa i jačanju tržišne pozicije u Hrvatskoj i inozemstvu. Kontinuitet i stabilnost složenog sustava kao što je Vindija tako je nastavljen, a za što zasluge treba pripisati čitavoj upravi, kao i svim zaposlenicima kompanije. Govorimo o 12 kompanija s više od 4300 zaposlenih u četiri države i za uspješno funkcioniranje tako kompleksnog sustava ključna je sinergija svih zaposlenika. Posao nas kao uprave bio je realno sagledati dosadašnje poslovanje i poziciju Grupe, još jednom smo definirali sve vrijednosti i tržišne prednosti s jasnim pogledom u budućnost prema novim poslovnim prilikama.
Kakva je danas Vindija? Koliko se pandemija koronakrize odrazila na njezino poslovanje?
Vindija je danas snažnija nego ikada, uspješan smo izvoznik i po brojnim poslovnim parametrima tržišni lider kada je u pitanju domaća prehrambena industrija. U vremenu pandemije, koja je prije svega stvorila nestabilno okruženje, nastavili smo jačati svoju tržišnu poziciju razvojem novih proizvoda, otvaranjem novih i modernizacijom postojećih postrojenja. Osigurana je i ni u jednom trenu nije dovedena u pitanja opskrba naših potrošača, imamo široku mrežu kooperanata i dobavljača koju sustavno širimo. U ovoj godini osigurali smo i povećanje plaća svih zaposlenika. Nastavit ćemo na dnevnoj bazi pratiti sve okolnosti po pitanju pandemije i prilagođavati naše aktivnosti u cilju osiguravanja održivosti ukupnog poslovanja.
Kako ćete završiti ovu godinu?
Poremećaji u troškovima u zadnjem kvartalu jednim će dijelom umanjiti učinke rasta realizacije i iznimno dobre turističke sezone. Planiramo ovu godinu završiti sa 150 milijuna kuna prihoda više od prodaje nego 2020.
Mijenjaju li se potrošačke navike od početka pandemije?
Pandemija je ubrzala neke procese, potrošnja kod kuće je jedan od njih. To je dovelo do smanjenja potrošnje impulsnih proizvoda u korist većih obiteljskih pakiranja. Uz to, Vindija kao jedan od najvećih dobavljača ustanova, škola te studentskih centara suočila se s umanjenom realizacijom u tom segmentu s obzirom na to da je bio ograničen rad ili se održavala on-line nastava. Kada sve to sagledamo skupno definitivno je vidljivo kako je pandemija, ali i vrijeme prije nje, obilježeno promjenama navika potrošača i mi kao kompanija svakodnevno se našom ponudom i komunikacijom uspješno prilagođavamo okolnostima.
S obzirom na globalne poremećaje, cijene hrane posljednjih mjeseci idu gore. Koliko ste vi poskupljivali?
Kao što sam istaknuo, u drugoj polovini godine došlo je do enormnog rasta cijena inputa, a s obzirom na to da radimo u nisko profitabilnim granama prehrambene industrije te promjene smo morali unijeti u naše prodajne cijene, iako s vremenskim odmakom i u nedovoljnoj mjeri za nadoknadu ukupnog rasta cijena proizvoda s kojim smo se suočili.
Koliko je skuplja proizvodnja?
Korekcije cijena inputa i dalje dolaze na dnevnoj bazi pa je izrazito nezahvalno govoriti o nekom završnom kumulativnom poskupljenju proizvodnje. Složenost naših proizvodnih procesa s obavezom dnevne ishrane peradi, kao i dnevnog sakupljanja mlijeka primorali su nas da se sve promjene u dinamici nabave temeljito sagledaju. Osiguravamo dostatnost i pravovremenost u dobavi te se svi proizvodni procesi odvijaju kontinuirano, a sve isporuke potrebnih količina izlaze prema planu na tržište.
Kad bi se situacija mogla smiriti?
Ovakvi scenariji poskupljenja nisu bili predmet bilo kakvih racionalnih prognoza, tako da s velikom rezervom prihvaćamo bilo kakve najave kada će se ova situacija stabilizirati u skorašnje vrijeme. Ponašamo se odgovorno prije svega prema tržištu i tržnim potrebama, pošto je to ipak dugoročno najispravnije, no zahtjevnost u planiranju izražena je gotovo kao u doba najveće koronakrize.
Vjerojatno strahujete i od ptičje gripe, zbog koje ste lani u Vindonu imali velike gubitke? Kakva je situacija u Vindonu i Koki ove godine?
Proizvodnja na našim farmama prati najnovije tehnološke trendove i zatvorenog je tipa pa se biozaštitne mjere mogu u potpunosti provoditi i sustavno kontrolirati. Sama proizvodnja se odvija u zatvorenim objektima, gdje je u potpunosti onemogućen ulaz pticama, a cijele farme su štićene zaštitnim ogradama, dezinfekcijskim barijerama, s obavezom korištenja zaštitne odjeće i obuće za sve zaposlenike. Takve mjere osiguravaju visoki higijenski standard čime se postiže maksimalna sigurnost proizvodnje peradi i njihove zdravstvene zaštite, a bilo kakvi vanjski utjecaji su u potpunosti onemogućeni. Sve te mjere doprinijele su da je situacija u Vindonu pod kontrolom, te smo u svim proizvodnim pogonima Koke i Vindona osigurali kontinuitet proizvodnje te dostatnosti proizvoda za tržište. Radi se o vrlo ozbiljnoj situaciji, jer su s problemom zahvaćene zemlje u okruženju, tako da je pažnja i nadalje na najvišoj razini.
Na tržištu ste posebni jer imate i uslugu pečenja purica. Koriste li to građani?
Tako je, radi se o novom kanalu prodaje kojeg razvijamo kroz ovaj vid ponude. Iz godine u godinu bilježimo rast interesa naših potrošača za takvom ponudom pa isto očekujemo i ovih blagdana.
Osim purice, u sklopu te ponude su i Latičine torte. Posebni smo i po jedinstvenoj ponudi personaliziranih tvrdih sireva koju su potrošači ocijenili izuzetno interesantnima. Na ovaj način našim proizvodima dajemo dodanu vrijednost.
Spekulira se da je Koka na prodaju? Je li to točno?
Jasno i jednostavno – nije. Grupa Vindija nema nikakvu namjeru niti sada niti u budućnosti prodavati tvrtke u svom sastavu. Navedene aktivnosti kojima razni akteri formalno i neformalno izražavaju interes za našom kompanijom i njezinim članicama samo su potvrda vrijednosti Vindije, te naše pozicije kao tržišnog lidera, ali su i pokazatelj neozbiljnosti istih tih aktera uzimajući u obzir činjenicu kako i sami znaju da tako nešto nije i neće biti moguće jer je aktualno vodstvo kompanije u potpunosti posvećeno daljnjem rastu i razvoju Vindije.
Na koje ste proizvode najponosniji?
Kada su u pitanju standardi kvalitete, Vindija i sve njene članice nosioci su svih prestižnih certifikata kvalitete. Z bregov, Cekin i Vindon po ocjeni potrošača nosioci su priznanja kao mlijeko, piletina i puretina broj 1 u RH. Ti i brojni drugi Vindijini proizvodi na tržištu su dugi niz godina i time potvrđuju da su kod potrošača stvorene navike potrošnje, a to je prava potvrda kontinuiteta kvalitete. S druge strane razvojni ciklusi koje smo imali prilike realizirati u posljednjem periodu, stvorili su preduvjete za širenje asortimana u skladu s trendovima u nutricionizmu i gastronomiji. Upotrebom najnovijih materijala za pakiranje omogućena je tranzicija i u segmentu odgovornosti prema okolišu i održivoj proizvodnji, a što je u skladu s dugoročnom društveno odgovornom i ekološkom politikom cjelokupne kompanije.
Mislite li da je nova strategija poljoprivrede na dobrom putu dizanja hrvatske proizvodnje hrane? Mislite li da država danas dovoljno podupire hrvatske poljoprivrednike i hrvatsku proizvodnju? Može li se bolje?
Aktualna situacija u stočarskoj proizvodnji izrazito je složena, a ona je posljedica brojnih okolnosti, prije svega poskupljenja cijena žitarica i energenata. Takve okolnosti negativno utječu na postojeću proizvodnju, a kamoli na eventualno povećanje primarne proizvodnje što bi trebao biti jedan od prioriteta. Kao kompanija činimo sve što možemo kako bismo poticali inicijative koje će učiniti pozitivne pomake. Jedna od takvih je ona kojom bi uz pomoć ministarstva u prvom koraku popunili izgrađene, a slobodne kapacitete za proizvodnju čime bi se u vrlo kratkom roku mogli polučiti pozitivni učinci. Naredne faze trebale bi biti puno konkretnije u dijelu subvencioniranja investiranja u širenje kapaciteta postojećih proizvođača. Za to je prva pretpostavka da se u čitavom lancu proizvodnje i opskrbe uspostave realni odnosi cijena koji su stimulativni za proizvođače, a isti u ovom trenu nisu u skladu s time ako uspoređujemo cijene u okruženju, prije svega na nama usporedivim tržištima.
Koliko Vindija participira u proizvodnji mesa peradi?
S više od 60% kada je u pitanju proizvodnja pilećeg mesa, dok je u dijelu puranske proizvodnje taj postotak i veći. Sve segmente Vindijine proizvodnje, bez obzira je li u pitanju mlijeko ili meso, karakterizira dugoročnost u poslovnim odnosima. I u doba najvećih negativnih učinaka koronakrize na pad potrošnje nismo prekidali poslovne odnose u dobavi mlijeka ili peradi. Dapače, preuzeti su svi slobodni kooperanti, čime smo doprinijeli održanju primarne proizvodnje. Vindija tradiciju u tim odnosima izrazito cijeni, a da je tome tako govori i podatak da je začetnik organizirane proizvodnje kozjeg mlijeka u Hrvatskoj koja je započela još prije 30 godina uvozom matičnih stada iz Francuske, i danas otkupljuje gotovo 80% proizvedenog kozjeg mlijeka.
Koliko proizvodnje završava u izvozu?
Vindija je prije svega domaća kompanija, što je danas u Hrvatskoj rijedak slučaj u našem području rada. A uz to i ozbiljan izvoznik domaćih proizvoda diljem svijeta, u više od 14 zemalja. Izvoz za našu kompaniju dobiva sve veći značaj u okolnostima stagnacije potrošnje i pada broja potrošača u Hrvatskoj. U ovome trenutku u izvozu završava nešto manje od 20% ukupne proizvodnje. Izvozimo uglavnom na europsko tržište, pri čemu uz tradicionalna tržišta u regiji, izuzetan rast ostvarujemo i na tržištima Italije, Slovenije, Španjolske.
Kakvi su planovi za iduću godinu?
Planove za narednu godinu sustavno pripremamo i revidiramo, a u skladu s promjenama koje su se događale u zadnjem kvartalu. S obzirom na očekivani nastavak problematike u lancu opskrbe predviđamo kako će i godina pred nama biti vrlo složena. Vjerujemo da takva situacija može i treba doprinijeti jačanju pozicije domaće proizvodnje. Takve okolnosti mogu biti jedna važna prekretnica za čitavu poljoprivrednu proizvodnju koja mora imati primjeren značaj u kontinuitetu, a ne samo u vrijeme kriza bilo da se radi o krizi izazvanoj koronom ili stvarnim nedostatkom u ponudi proizvoda.
