Hrvatske su tvrtke i poslodavci tijekom prošle godine u dva navrata radnicima isplatili 2,4 milijarde kuna božićnice i regresa za godišnji odmor, te jednu milijardu kuna nagrade za radne rezultate, navodi Porezna uprava. Zbrojeno, iznos bonusa te prigodnih nagrada doseže 3,4 milijarde kuna, odnosno protuvrijednost od 40 posto mjesečne plaće, tako da smo generalno gledano daleko od toga da se možemo pohvaliti s 13 mjesečnih plaća kako je uobičajeno u bogatijim državama.
Kad bi se isplaćena svota podijelila na ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama, proizlazi da je svaki od radnika primio oko 2500 kuna neporeznih naknada, no kao i svaki drugi prosjek ni taj ne pokazuje stvarno stanje. Porezna uprava ističe da je u prosincu 2018. godine isplatu jedne milijarde kuna bonusa prikazalo 37 tisuća tvrtki za 422 tisuće zaposlenih. Nagrade za radne rezultate isplaćivao je samo privatni, a ne i javni sektor.
Ministar financija Zdravko Marić oslobodio je plaćanja poreza isplatu bonusa do 5000 kuna po zaposlenom radniku, što je iskoristila svaka četvrta aktivna privatna tvrtka. Proizlazi da je bonus isplaćen svakom drugom zaposlenom radniku u privatnom sektoru. Državni sektor je zato u većoj mjeri isplaćivao regres i božićnicu, koji su kao i do sada neoporezivi do iznosa od 2500 kuna mjesečno.
Porezna uprava navodi da je isplatu regresa i božićnice iskazalo 62 tisuće isplatitelja, odnosno svaka druga aktivna pravna osoba. Radnici koji tijekom godine prelaze iz jedne tvrtke u drugu, pravo na isplatu neporezne nagrade (2500 uvećane za 5000 kn) mogu ostvariti samo jednom.
Samostalni osiguranici (obrtnici i sl.), obveznici poreza na dohodak ili obveznici poreza na dobit ne mogu isplatiti neoporezivu nagradu za radne rezultate za sebe, ali mogu za svoje radnike. Pravilnik nadalje propisuje da godišnji iznos nagrade poslodavci mogu isplatiti jednokratno ili više puta. Odluče li se na redovan dohodak uz plaću, tada će mjesečna primanja zaposleni podebljati za 416,66 kuna. Povrh toga, propisani su iznosi neoporezivih jubilarnih nagrada (od 1500 za deset godina do 5000 za 40 godina staža) dara za djecu, dnevnica, naknade za odvojeni život i slično.
Hm, kada radiš u državnoj ili javnoj službi onda je sve moguće, a sada se nešto prigovara da se isplatilo premalo u privatnom sektoru?.. Treba malo pričekati i vidjeti koliko je će novaca više biti isplaćeno do kraja ove godine, nisu privatne firme na proračunu da sada odjednom isplate po 7500 Kn, već će isplaćivati mjesečno... Vidim da neki ljudi misle da su ta primanja neko pravo, a ne da se to ipak treba zaraditi. Privatni sektor ne živi od prava i nameta, već od onog što proda i privredi... Ovo zapravo uopće nije niti loš članak, bar nije antipoduzetnički kakve novine u pravilu objavljuju. Malo statistike koja pokazuje koliko porezno rasterećenje pozitivno utjeće na primanja ljudi... Jasno je da bi razni uhljebi, kao i komentatori ovdje željeli da se to oporezuje ili da se uopće ne isplaćuje, no ipak ovo pokazuje da su visoka porezna opterećenja u siromašnom društvu gdje je država sve pogubna za gospodarstvo i društvo...