Priključenjem EU očekivao se val ulaska stranih fondova, no to se još nije dogodilo. O trendovima u fondovskoj industriji govori Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Investa.
Zašto na fondovsko tržište ne ulaze strani investitori?
Hrvatsko tržište je malo, u krizi je koja traje neprekidno već šestu godinu zaredom i kratkoročne prognoze nisu ohrabrujuće. U takvim uvjetima, novopridošle kompanije teško mogu očekivati organski rast. Hanfa je izvijestila o nominalno velikom interesu stranih društava za poslovanje u Hrvatskoj, no naizgled obećavajuća statistika zavarava. Riječ je o društvima koja uglavnom nude financijske usluge putem interneta. Njihova namjera obavljanja poslova u Hrvatskoj ne znači da će uložiti svježi kapital ili razvijati prodajnu mrežu. Dugoročnije, smatramo da će do povećane ponude stranih fondova svakako doći.
Je li i dalje najveći interes za novčane fondove?
I dalje prevladava interes za novčane fondove, no ono što nas veseli jest povećano zanimanje za obvezničke fondove, ali i konzervativne individualne portfelje. To je dobar smjer koji u konačnici vodi prema mješovitim i dioničkim fondovima, što će doprinijeti dinamiziranju aktivnosti na burzi.
Koja su tržišta trenutačno najatraktivnija za ulaganja u dionice?
Velika tržišta razvijenih zemalja s jakom industrijskom proizvodnjom koja su najbolje prošla kroz dosadašnju krizu te čak nadmašila prijašnje vrhove pa su i danas na povijesno najvišim razinama; SAD, Njemačka. S druge strane, mala tržišta u razvoju, među kojima su Hrvatska i okolne zemlje, trenutačno su blizu povijesno najnižih razina. Razlog tako velike razlike ponajprije je bitno bolja ekonomska situacija velikih zemalja. Međutim, situacija nije crno-bijela. Naime, nije u tim zemljama sve idealno i na realnim osnovama niti je u Hrvatskoj sve tako crno.
Imate dobre prinose, kakva su načela ulaganja?
Načela su sigurnost, likvidnost i prinos, a ne samo prinos. U ovakvim vremenima usmjerili smo dodatnu pozornost na prve dvije varijable i naši ulagači su to nagradili konstantnim rastom tržišnog udjela. On je danas veći 20 posto s imovinom od oko 2,7 milijardi kuna i stabilno držimo drugu poziciju na tržištu.
Među rijetkima ste koji se nisu izlagali u kompanijama koje su se pokazale problematičnima...
Dobro poznate slučajeve korporativnih bankrota uspjeli smo izbjeći, ali to ne znači da smo iz cijele priče izašli neokrznuti. U novčanim fondovima imali smo potpuno čiste portfelje, dok smo kod drugih fondova ipak imali određene gubitke. Velik dio korporativnih papira izdan je 2006. i 2007. kad su prilike bile sasvim drukčije.
>>Erste Maestro PayPass Display - prva display kartica u Hrvatskoj!
