Najveći gubitnici u proračunu: Škverovi gube 180 milijuna kn

milinovic, suker, popijac
21.11.2009.
u 15:29

Dok će najveći gubitnici biti brodogradnja i poljoprivreda dobitnici će biti umirovljenici koji za čije je mirovine izdvojeno 680 milijuna kuna više.

Najveći gubitaši u proračunu za iduću godinu, koji je danas prihvatila Vlada, jesu poljoprivreda i brodogradnja s obzirom na smanjene subvencije za 695, odnosno 180 milijuna kuna. I željeznice će dobiti manje subvencije, i to za 125 milijuna.

Sredstva za brodogradnju trostruko su manja nego prošle godine s obzirom na to da Vlada očekuje pozitivan ishod drugoga kruga natječaja za privatizaciju škverova.

Esdepeovac Ljubo Jurčić smatra da ta sredstva neće nikako biti dovoljna uzme li se mogućnost aktiviranja jamstava u sljedećoj godini.

EU košta 3,4 milijarde kn
– Činjenica je da državu brodogradnja godišnje košta milijardu kuna. Zato je važno da se taj iznos kontrolira – poručuje Jurčić. Dogovor o drugom krugu privatizacije, s blažim kriterijima, novi će ministar gospodarstva Đuro Popijač pokušati uskoro postići u Bruxellesu. Proračun za 2010. godinu težak je 121,4 milijarde kuna, što je 904 milijuna kuna više nego u ovoj godini. No, uzme li se u obzir to da ove godine treba izdvojiti znatna sredstva za prilagodbu EU, ukupno 3,4 milijarde kuna, očito je da se podosta rezalo u ministarstvima.

Tako je premijerka na sjednici navela smanjenje troškova reprezentacije za 20-ak milijuna kuna, materijalnih rashoda za 645 milijuna kuna, subvencija za 1,2 milijarde itd. Sljedeće godine, prema najavama, trebali bi se napraviti rezovi u povlaštenim mirovinama te državnoj i lokalnoj upravi. O tome se priča dulje vrijeme, no političke spremnosti nije bilo. Slavko Linić misli da je i neće biti iako poručuje da bi se u krizi svatko morao nečega odreći.

Oprezno s porezima
Premijerka Jadranska Kosor je na sjednici Vlade najavila da će se preispitati i sustav agencija i fondova, da će se raditi na kriterijima za mogući preustroj sustava lokalnih jedinica, izmjene politike državnih potpora itd. Prihodi u proračunu planirani su na razini 112,8 milijardi kuna, što je 1,5 posto više nego 2009. Planiran je rast prihoda od PDV-a 5,4 posto, a trošarina tri posto.





No, potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker upozorava da se zbog pada gospodarskih aktivnosti i negativnog efekta gospodarske krize u idućoj godini očekuje pad prihoda od poreza na dobit 13,4 posto te poreza na dohodak i doprinosa 1,1 posto.

Proračun je utemeljen na projekciji rasta BDP-a od 0,5 posto u 2010. Prema mišljenju ekonomista, ta je prognoza preoptimistična s obzirom na ovogodišnji planirani pad i do šest posto. Najčešće su prognoze pada i u sljedećoj godini od otprilike jedan posto. Vlada je napravila i projekciju proračuna za 2011. i 2012. koji iznose 123,2 milijarde, odnosno 125,07 milijardi kuna.

– Prihvaćanjem državnog proračuna za sljedeću godinu te smjernica za 2011. i 2012. prihvaćaju se i srednjoročni makroekonomski planovi – kazala je premijerka Kosor. U novom su proračunu najbolje prošli umirovljenici.

– Zbog razlike između starih i novih umirovljenika, za mirovine je izdvojeno 680 milijuna kuna više – rekao je ministar financija Ivan Šuker. Premijerka je dotaknula i novouvedene poreze.

– Pratit ćemo život posebnih poreza i ako to bude moguće, ukinut ćemo ih i prije kraja sljedeće godine, ali to govorim s velikim oprezom – kazala je. No, tada je upitno koliko će taj poseban porez na plaće i mirovine utjecati na manje porezne prihode, pa i koliko je uopće moguće realizirati sve prihode s obzirom na tešku situaciju u sljedećoj godini.

 

Komentara 68

OB
-obrisani-
17:36 21.11.2009.

Prosjek radnog staža ljudi u mirovini je 28 godina!!!To znači da je zapravo (u prosjeku) svaki umirovljenik UKRAO ljudima koji rade najmanje 1 miliju kuna!

Avatar Robinzon
Robinzon
16:40 21.11.2009.

Ama koji će to umirovljenici nešto DOBITI ? Umirovljenici iz rada su svoje zaradili.Dobijaju razni povlašteni.Na koje umirovljenike onaj salasti ministar misli? Brodogradnju treba svesti na one koji će se vlastitom produktivnošću održavati, a ne da ih dotira ostala radnička klasa ove države.

SU
susadusk
17:38 21.11.2009.

Ne bih zelio nikoga ovdje braniti, ali vidim da su svi \"ekonomisti\" kada treba pljuvati, a nista konkretno predloziti, zato jer ne znaju. Pocecemo od brodogradnje. Svaka vrsta proizvodnje po i brodogranja mora ispunjavati osnovne uvjete da bi mogla biti uspjesna, znaci mora proizvoditi proizvod kolji ce se potvrditi na trsistu i koji ce se prodavati na istom. Drugo, taj proizvod mora biti konkurentan u odnosu na iste proizvode koje proizvodi konkurencija, trece konkurentnost se postize na vise nacine, ali da pojednostavimo: Prvo mora biti visoko produktivan, za sto su potrebni isto tako produktivni radnici,a ne radnici koji rade samo da rade i ocekuju za svoj nerad pomoc od drustva i drzave, znaci od onih koji su radili zaradili i platili na tu zaradu porez! Osim toga cimbenik produktivnosti je i visoka tehnologija ( npr. u auto industriji danas je nezamisliva proizvodnja bez najsuvremenijih robota, koji ne gablaju, nemaju godisnji, nisu na bolovanju kad je sezona te ne strajkaju i ne traze trinaestu placu) te izvrsna logistika povezana s informatikom,. Da li je to slucaj u nasoj brodogradnji?? NIJE Nasa brodgradnja je nazalost dijete komunistickog razvoja, kada smo bili medju 10. najvecih brodogradnji u svijetu i to u podijeljenom svijetu na istocni i zapadni blok, pa su se nasi brodovi dobro prodavali npr. u SSSR-u, jer su bili opremljeni zapadnom tehnologijom. Znaci na zapadu su se kupovali vrhunski prouzvodi za devize ugradjivali na brodove, koji su se prodavali za klirinske dolare ( obracunski dolar, ne zeleni pravi) i kod izvoza( prezentiranja izvoznih carisnkih dokumenata) jugoslavenska narodna banka je isplacivala izvoznika, koji je placao brodogladiliste, cistom emisijom novac kojeg je na temelju toga izvoza odtiskala u drzavnoj tiskari Topcider! Rusi nisu nikad platili, ili platili dio sa nekom sirovinom i evo generatora inflacije. Radnici su dobivcali place u tim bezvrijednim dinarima koje su odmah mijenjali za marke kako barm dio vrijednosti sacuvali. Komunisticka drzava je takodjer davala izvozne subvencije i za brodove koji su se prodavali na zapad ( znaci po trzisnoj cijeni, koju brodogralista nisu mogla postici, jer bi bila u debelom minusu, pa im je drzava na taj nacin nadoknadjivala gubitak). 90% dijelova za brodove su uvozilo sa konvertibilnog trzista ( dolari, marke) a prodavalo za maglu klirinskih obracuna pa nije bilo ni cudno da je bila restrikcija deviza i crno trziste deviza u zemlji. Zato se komunisticka drzava hvalila punom zaposlenoscu, a radnici radili u protuvrijednosti za 100-150 DM osamdesetih godina i koliko su izdvajali za penzion fond, kolika je bila placa bruto-neto??? Tada su neto imali tako malo, a kolike su penzije istih tih koji su danas u penziji??? Sto se tice poljoprivrede ne zelim puno trositi rijeci. Kada predvodnici demonstarcija voze u Zagreb na traktorima John Deere vrijednijih od 200.000 eura to sve govori. Jos bi vise poticaja od drzave, citaj novac drugih poreznih obveznika koji placaju poreze . Zasto?? Onda radije nek ostane kod onih koji su ga ostvarili BEZ dotacija, jer ti ocito znaju kako treba raditi. Mali poljoprivrednik od tih dotacija sigurno nema nista, vec samo veliki, koje sam vec naveo. Isto tako treba naglasiti da danas ima vise ljudi u penziji nego sto radi. Zato da bi se platile penzije, mora se vise zagrabiti doprinosima na bruto placu radnika, koji poskupljuje poslodavca, a time i proizvod koji proizvodi i cini ga manje konkurenim na trzistu! Ono koji prate svjetska gospodarstvena kretanja vide da su najveci pad u izvozu i trgovini za vrijeme sadacnje krize imali upravo proizvodjaci robe siroke potrosnje, bijele tehnike, tekstila, namjestaja, kao i kaptialno visokih proizvoda kao sto su brodovi i avioni ( Airbus narudzbe pale ove godine za 70%) Znaci najlaks je pljuvati po drugima iz niskih pobuda, a najzteze raditi. Po meni treba izvrsiti kompletnu reviziju penzija i postaviti nove kriterije za obracun iste. Ne moze se tolerirati da su ljudi i mladji od 40 godina u penziji sa dobrom penzijom dok oni stariji od njih rade za 3.000 kuna i iz svoje bruto place izdvajaju za penziju, koja se onda takvima dijeli i vislja je od place tog radnika, a taj maldi covjek jos sa strane na crno radi ( jer je jos u snazi) i zauzima radno mjesto covjeku bez posla. Brodogardilista ukoliko se ne mogu uklopiti u trzisna poslovanja trena zatvoriti ili prodati, a njihove dotacije upotrijebiti za otvaranje tvrtki koje ce poslovati rentabilno i koje ce zaposljavati nove radnike. U pocetku ce biti otpora za tako nesto, ali ako konacno dodje gazda umjetso drzave u brodogradilista, ili ce se proizvoditi rentabilno ili nece biti proizvodnje i to je nazalost neminovno!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije