Prema posljednjim podacima HNB-a, u veljači je prvi put nakon travnja 2000. godine zabilježen godišnji pad ukupnih kredita. Naime, na kraju spomenutog mjeseca ukupni krediti poslovnih banaka iznosili su 253,8 milijardi kuna, što je 2 milijarde kuna ili 0,8% manje nego na kraju veljače prošle godine. Godišnjem padu doprinio je pad kredita financijskim institucijama te pad kredita stanovništvu. Na mjesečnoj razini ukupni iznos kredita ostao je gotovo nepromijenjen, pišu analitičari RBA.
U veljači je peti mjesec zaredom nastavljen trend pada kredita stanovništvu na godišnjoj razini. Krediti spomenutom sektoru na kraju su veljače iznosili 122,3 milijarde kuna, što je 4,5 milijardi kuna ili 3,5% manje nego na kraju istog mjeseca prošle godine. Na mjesečnoj razini, nakon blagog rasta u siječnju, u veljači je ponovno zabilježen pad i to od 0,6%. Na kreditiranje stanovništva negativno utječe smanjenje kreditne sposobnosti zbog pada zaposlenosti te smanjenje raspoloživog dohotka preostalih zaposlenika zbog realnog pada plaća.
Stambeni krediti, koji čine 43,4% ukupnih kredita stanovništvu još uvijek bilježe godišnji rast, no i ta je stopa rasta na rekordno niskoj razini te iznosi 0,2%. Godišnja stopa rasta kredita poduzećima spustila se na 1,1% te njihovo stanje na kraju veljače iznosi 100,1 milijardi kuna. Kreditiranje države u prvoj polovici prošle godine raslo je izrazito visokim stopama (u travnju i svibnju čak više od 100%). Prema kraju godine, s drugim izlaskom države na inozemno tržište kapitala, smanjila se potreba za njenim financiranjem kreditima domaćih banaka pa su i godišnje stope rasta postajale sve manje. Tako su na kraju veljače krediti državi iznosili 30,2 milijarde kuna, što je 3,8% više nego na kraju veljače prošle godine.
U ovoj godini, posebno njenoj prvoj polovici, ne očekujemo znatniji porast potražnje za kreditima. S obzirom na pad potrošnje kućanstava može se očekivati nastavak pada potražnje sektora stanovništva za kreditima. Uvođenje mjere Vlade RH za pomoć pri kupnji prve nekretnine moglo bi tek blago popraviti potražnju za stambenim kreditima, ali bez znatnijeg oporavka u području zaposlenosti učinak ove mjere bit će ograničena dosega.
Očekivani bi rast zaposlenosti tijekom ljetne sezone u drugom polugodištu mogao podići optimizam potrošača i povećati potražnju za kratkoročnim kreditima. Budući da je kreditna sposobnost domaćih poduzeća znatno niža nego prije krize, brzi oporavak potražnje za kreditima u sektoru poduzeća nije izgledan. Ipak, uz Vladine mjere za pomoć poduzećima pogođenim krizom, u ovoj godini možemo očekivati blagi rast kredita poduzećima, pišu analitičari RBA.
