Od danas su na linku web stranice Udruge Franak članovima dostupni predlošci kojima mogu tražiti povrat preplaćenih kamata od sedam banaka protiv kojih je donesena pravomoćna presuda. Povrat mogu tražiti svi dužnici kredita s valutnom klauzulom, čija se kamata mijenjala na njihovu štetu, ali obrasci su dostupni samo članovima udruge.
Posebni su predlošci predviđeni za stambene kredite valutno vezane uz švicarski franak, ostale kredite u "švicarcima", kredite u euru i kunama te otplaćene kredite. Umjesto povrata novca, dužnici mogu tražiti i smanjenje glavnice za preplaćeni iznos.
- Predlošci su na neki način pokušaj izvansudske nagodbe, a ako se banke ne odazovu, jedini način na koji korisnici kredita mogu tražiti povrat su pojedinačne sudske tužbe. U tom slučaju, mi upozoravamo na rizik u slučaju da Vrhovni sud kamate ipak proglasi regularnima - istaknuo je na predstavljanju predložaka Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, napomenuvši i da se tužbe mogu zamrznuti do pravorijeka Vrhovnog suda.
Naime, odvjetnica udruge Nicole Kwiatkowski najavila je skoro pokretanje postupka revizije presude na Vrhovnom sudu, vezano uz dio koji se odnosi na valutnu klauzulu za sve banke, ali i valjanost kamata u Sberbanci koja je jedina izuzeta iz presude. Istodobno, reviziju vezanu uz valjanost kamata zasad su kroz izjave u medijima najavile i tri banke: Zaba, RBA i Erste.
Premda je pravomoćna, presuda Visokog trgovačkog suda ne obvezuje banke na isplatu, već dužnici koji su kredit podigli u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. moraju sami zatražiti povrat novca.
- Pozivamo dužnike da se uključe u udrugu i zatraže povrat - poručuju iz Udruge Franak.
Nicole Kwiatkowski uvjerena je da će njihov zahtjev za revizijom dobro proći na Vrhovnom sudu, premda je svjesna da nije zahvalno predviđati ishode.
- S obzirom na stavove prvostupanjskog suda, praksu europskih sudova, stavove Europske komisije i Europskog suda za ljudska prava, kao i želju ove države da bude dio europskog pravnog sustava, mislim da na Vrhovnom sudu možemo očekivati pozitivno rješenje - kaže pravnica.
Ističe da i dalje ostaju pri stavu da su posrijedi ništavne odredbe ugovora te da banke nisu dovoljno upozoravale na valutni rizik.
- To strane banke rade oduvijek, upozoravaju, a ovdje su koristile inerciju regulatora koji nije nadgledao što se događa na terenu. To je moj prvi komentar vezan uz presudu - poručila je N. Kwiatkowski.
Kako bi potkrijepio te argumente, znanstveno-istraživački tim Udruge Franak predočio je i dvije brošure, iz 2006. i 2011. godine, koje je tiskala Središnje banka Austrije u suradnji s tamošnjom financijskom agencijom. U njima su detaljno pojašnjeni svi rizici zaduživanja s valutnom klauzulom, uz grafove koji prikazuju oscilaciju tečaja švicarskog franka, japanskog jena i eura u dužem vremenskom razdoblju. Brošure su austrijske banke morale davati potrošačima koji se informiraju o kreditima s valutnom klauzulom.
- Upravo je valutni rizik sporan, jer Visoki trgovački sud smatra da je dovoljno što se potrošač upozorio da se kredit veže uz tečaj franka. A presuda Europskog suda iz travnja ove godine govori da ugovorna odredba, ako je vezana uz neku varijabilu, mora biti potrošaču detaljno objašnjena: kakav je rizik od rasta, što se događa ako tečaj naraste uz simulaciju tog rasta.. – upozorava Denis Smajo, koordinator znanstveno-istraživačkog tima Udruge.
pa mislim čemu ove sve presude u korist udruge Franaka (Potrošač), kad se opet mora ići pojedinačno tužiti. Ovo valjda samo ima u "europskoj" Hrvatskoj i možda još u Gazi odnosno Palestini. Ovako gaziti ljudska prava, i to nakon pravomoćne presude. Strašno, ali sad je definitivno donešena odluka o odlasku iz ove ŠROT države