U posljednje vrijeme Nexe je s razlogom bio glavna tema sudionika tržišta kapitala, jer objava kompanije da mora odgoditi isplatu glavnice, prepoloviti kamatu i uvesti poček za njezinu isplatu od sedam godina, što znači da je neće platiti ni za drugi dio ove godine, zadaje opravdane brige ulagačima u obveznicu Nexe grupe, posebno za mirovinske fondove. Da je izloženost mirovinaca u Nexe problem, pisao je Večernji list još prošle godine, nakon što nam je to potvrdilo tadašnje čelništvo Hanfe.
Cijena obveznice pada
Postavlja se pitanje zašto mirovinski fondovi nisu uočili da tvrtka ima probleme i da je bilo rizično upisivati obveznicu izdanu prošle godine. To više se pitanje postavlja zato što njihove vlasnice banke, primjerice, nisu Nexe financirale kroz obveznicu. Naime, Nexe grupa je 2006. godine izdala obveznicu od 750 milijuna kuna s kamatom od 5,5 posto i dospijećem 2011. godine. Prošle godine, s obzirom na to da nisu imali novca, izdali su zamjensku obveznicu od 900 milijuna kuna i kamatom od 7,825 posto. Tada je, primjerice, u tu obveznicu novac uložio Raiffeisen obvezni mirovinski fond i PBZ CO i to do mogućeg limita od 10 posto. No, istodobno se, primjerice, Privredna banka više nije htjela izlagati tom izdanju. Početkom ovoga tjedna Nexe grupa izvjesila je na burzi poziv na skupštinu kojom traži da se isplata glavnice prolongira sa 2013. godine na 2022. godinu. Traže i godišnju isplatu kamate, ali s počekom od sedam godina i njezinim smanjenjem sa 7,82 posto na 3,5 posto. Nakon te objave prodajna cijena obveznice spustila se na oko 56 posto, ali ne kupuje nitko. Mirovinci koji imaju oko 25 posto udjela u Nexeu mogu i odbiti taj prijedlog, ali ni to nije isplativo, jer onda mogu dobiti ili dionice Našicecementa, koje su osiguranje u slučaju da se obveznica ne može isplatiti, ili mogu čekati da cijena obveznice potone. No potonuće se očekuje i ako prihvate prolongiranje, a dodatni će im problem biti i predložena neisplata kamate. Naime, fondovi su tu kamatu već uknjižili jer se kamata pripisuje dnevno. Vjerojatno će sada morati reagirati i Hanfa i donijeti uputu kako sada i ubuduće to knjižiti, jer očito je da fondovi to ne rade isto. U Nexe grupi smatraju da je sazivanje skupštine važan korak u financijskom restrukturiranju grupe.
– S obzirom na to da su imatelji obveznica još tijekom postupka izdavanja bili upoznati s aktivnostima financijskog i poslovnog restrukturiranja Nexe grupe i uzimajući u obzir da su građevinarstvo i proizvodnja građevinskih materijala snažno i među prvima osjetili sve posljedice globalne ekonomske krize, zaustavljanja državnih investicija, pada osobne potrošnje, kao i porasta nelikvidnosti u gospodarstvu, sazivanje skupštine imatelja obveznica važan je korak u cjelokupnom financijskom restrukturiranju grupe – kaže Krešimir Dundović, član uprave za strategiju i financije u Nexe grupi. Ipak, neki sudionici tržišta kapitala smatraju da bi se suradnja HNB-a i Hanfe morala povećati i postaviti pitanje zašto se neki mirovinski fondovi izlažu ulaganju u neku kompaniju, a njihove vlasnice to ne čine. Pa slučaj Nexe odavno nalikuje na slučaj Ingre, kada su mirovinski fondovi uskočili kako bi navodno spašavali svoje vlasnice – banke i obavili konverziju komercijalnih zapisa u dionice, dok su to banke odbile.
Loši poslovni rezultati
Isto kao što ni prošle godine banke nisu bile raspoložene izlagati se jače obveznici Nexe grupe. Primjerice, prošle godine probleme je uočila Zagrebačka banka i navodno već tada tražila da Nexe nađe strateškog partnera umjesto da se refinancira. Tada se govorilo i o ulasku FGS-ova u Nexe, a navodno su neki razgovori obavljeni i prije ljeta.
Zanimljiv je i podatak kako su obveznički fondovi koji su ulagali u obveznicu Nexe izgubili na vrijednosti, što je logično uzme li se u obzir da je vrijednost obveznice prepolovljena, a istodobno to se ne događa s mirovinskim fondovima koji su u tu obveznicu ulagali. Nexe grupa nije izašla s rezultatima poslovanja za devet mjeseci, a u prvom polugodište imali su neto gubitak 130,8 milijuna kuna, što je gotovo tri puta veći iznos u odnosu na isto razdoblje lani.
Čestitam Večernjem na otvaranju važnih tema. Uistinu, kako to da ne pada vrijednost mirovinskih fondova? Osim što promašeno ulažu, još to prikrivaju "kreativnim" računovodstvom?