Nezaposlenost mladih veliki je problem u gotovo svim zemljama Europe, a posebno je izražen u zemljama na jugu i istoku kontinenta, među kojima je i Hrvatska. Podaci govore da smo na neslavnom kraju Europske unije po zaposlenosti mladih jer ih je kod nas nezaposleno oko 45 posto, a lošije je samo u Grčkoj i Španjolskoj. Dodatan je problem što u populaciji od 20 do 24 godine imamo 24 posto mladih koji ne rade, ne studiraju i ne osposobljavaju se. Lošiju sliku imaju samo Italija s 31 posto i Grčka s 26,1 posto, dok neznatno bolje stoje Rumunjska i Bugarska. Istodobno, samo se oko sedam posto Nizozemaca te dobi ne školuje i ne radi, a manje od 10 posto ih je i u Luksemburgu, Danskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Malti i Austriji. Europski prosjek je 17,3 posto, što znači da je gotovo pet milijuna mladih Europljana izvan svijeta rada i svijeta obrazovanja.
No, čak i oni koji se školuju nakon završetka svojih škola i fakulteta vrlo teško nalaze posao. Većina studenata izlazi s fakulteta bez dovoljnog razumijevanja praktične primjene onog što su usvojili tijekom redovnog obrazovanja. Isto tako, osim praktičnog iskustva, nedostaje im i razumijevanje radne dinamike u kompanijama. No, ako pogledamo na situaciju s druge strane, poslodavci traže osobe s iskustvom baš zato što iz obrazovnog sustava izlaze mladi ljudi koji nemaju praktičnog iskustva i u koje bi morali uložiti značajne resurse da bi ih osposobili za samostalan rad. Za postizanje optimalne situacije potrebna je sinergija obrazovnih institucija i poslodavaca, odnosno značajnija uključenost kompanija koje će aktivno i planski primati studente i učenike na praksu. Praktičan rad trebao bi postati neizostavan dio nastave.
Praktičan rad trebao bi postati neizostavan dio nastave.
Podatak da je samo 20 posto studenata u Hrvatskoj obuhvaćeno praksom zabrinjavajući je. Iskustvo je pokazalo da su oni mladi ljudi koji su još tijekom školovanja bili uključeni u rad puno spremniji za rad i bolje se snalaze u poslovnom okruženju od onih koji su bili usredotočeni isključivo na učenje. To su prepoznale mnoge vodeće kompanije, a među njima i INA, koja već godinama provodi razne programe koji joj znatno olakšavaju pronalazak kvalitetnih mladih stručnjaka. Tako su u našoj najvećoj naftnoj kompaniji u zadnjih sedam godina zaposlili više od 550 mladih ljudi koji su netom završili fakultet. Tome je najviše pridonio Inin strukturirani pripravnički program Growww.
"Ina kroz ovaj program zapošljava diplomirane inženjere naftnog, rudarsko-geološkog, kemijskog i strojarskog usmjerenja, ekonomiste i informatičare. Pred pripravnike se postavljaju izazovni poslovni ciljevi koje ostvaruju uz vodstvo mentora, iskusnih kolega koji ih prate i podržavaju u radu", kažu u Ini i podsjećaju da je Growww program i ove godine otvoren osmi put zaredom, a standardni uvjet jest da kandidati mogu imati do jednu godinu radnog iskustva. Zanimljiva je i činjenica da više od 80 posto kadrova koji kroz Growww dođu u Inu, tamo i ostanu graditi svoju karijeru. Takav način upravljanja ljudskim resursima doprinio je da danas gotovo četvrtina zaposlenika u tvrtki ima fakultetsku diplomu, magisterij ili doktorat.
Osim studentima, Ina posebnu pozornost posvećuje i srednjoškolcima te je za njih osmislila Junior Freshhh program. Riječ je o natjecanju tročlanih timova u rješavanju zadataka iz prirodnih znanosti, matematike, fizike, kemije, biologije i geografije. Tijekom zadnje tri godine, koliko se ovo natjecanje održava, privuklo je gotovo 1500 učenika iz 50 hrvatskih gradova. "Primijetili smo da na hrvatskom tržištu učenici i studenti sve rjeđe biraju te ‘teže’ struke. Stoga je promidžba prirodoslovnog i matematičkog znanja važna za Inu jer će učenici koji sudjeluju u ‘Junior Freshhhu’ dobiti priliku razviti zanimanje za te struke, a što je važno, i za cjelokupno hrvatsko društvo. Mladi ljudi koji završe fakultete poput rudarstva, elektrotehnike, kemije ili fizike u svakom su slučaju Inini potencijalni zaposlenici", navode u Ini.
Ljudi su najvažniji potencijal svake kompanije te je danas nezamislivo da neka kompanija bude uspješna bez kvalitetnih stručnjaka
Opće je poznata činjenica da su ljudi najvažniji potencijal svake kompanije te je danas nezamislivo da neka kompanija bude uspješna bez kvalitetnih stručnjaka. Cilj svake kompanije je konkurentno, dugotrajno uspješno i profitabilno poslovanje, a to je moguće samo ako kompanija zaposli prave ljude koji će korisniku isporučiti konkurentnu uslugu. S druge strane, nužno je imati i zadovoljne zaposlenike koji će dati svoj maksimum jer je nemoguće biti konkurentan s nezadovoljnom radnom snagom. Svaka kompanija koja ima jasnu strategiju poslovanja bira odgovarajući kadar i ulaže u programe koji će joj to omogućiti. Ekonomski teoretičari ističu da samo ljudski resursi imaju neograničenu unutrašnju sposobnost razvoja i to je jedini resurs koji se upotrebom ne smanjuje nego povećava. To znaju i u Ini, gdje ulažu mnogo energije na upravljanje ljudskim resursima. Upravo Ina, uz inovativne načine privlačenja novih zaposlenika, ima i niz pogodnosti kojima pomaže postojećim zaposlenicima. U tom smislu je najznačajnija elektronska platforma pogodnosti beneFIT koja pruža cjelovitu podršku zaposlenicima tijekom radnog, ali i slobodnog vremena.
Kako bi olakšala posao svojim zaposlenicima, INA je tijekom 2016. implementirala i platformu FORa koja omogućuje fleksibilno radno vrijeme i fleksibilno radno mjesto. Interna istraživanja pokazala su da je 94 posto zaposlenika zadovoljno fleksibilnim oblicima rada, a 96 posto ih smatra da ovakvo radno vrijeme povećava fleksibilnost i motiviranost. Isto tako, njih čak 99 posto se slaže da fleksibilnost povećava ravnotežu između profesionalnog i privatnog života.
