Anketa o radnoj snazi

Nezaposlenost pala na 8,4 posto, ali pada i broj radno sposobnih

Zavod za zapošljavanje
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
1/3
06.05.2019.
u 07:36

Po podacima Državnog zavoda za statistiku o aktivnom stanovništvu na razini cijele prošle godine, nastavljen je pozitivan trend rasta broja zaposlenih, kojih je lani bilo 1,655 milijuna, što je 30 tisuća više nego 2017. godine

Statistika iz ankete o radnoj snazi za prošlu godinu pokazuje nastavak pozitivnog trenda rasta broja zaposlenih i smanjenja stope nezaposlenosti na 8,4 posto, ali i na daljnji nastavak pada broja radno sposobnog i aktivnog stanovništva. 

Po podacima Državnog zavoda za statistiku o aktivnom stanovništvu na razini cijele prošle godine, nastavljen je pozitivan trend rasta broja zaposlenih, kojih je lani bilo 1,655 milijuna, što je 30 tisuća više nego 2017. godine.  

Statistika iz priopćenja DZS-a odnosi se na razdoblje protekle četiri godine, a pokazuje da je broj zaposlenih u tom razdoblju rastao iz godine u godinu, s 1,585 milijuna 2015. godine, u 2016. je porastao na 1,59 milijuna, a u 2017. na 1,625 milijuna. Tako je lani u odnosu na 2015. godinu u Hrvatskoj bilo 70 tisuća zaposlenih više. 

I stopa zaposlenosti, kao postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, bilježi pozitivan trend te je u prošloj godini iznosila 46,9 posto. To je za 1,1 postotni bod više nego godinu ranije, a za 2,3 odnosno 2,7 postotnih bodova više nego 2016. odnosno 2015. godine. 

Anketa o radnoj snazi, koja je usklađena s metodologijom Eurostata i Međunarodne organizacije rada (ILO), pokazuje i pad broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti. Lani je prema anketi u Hrvatskoj bilo 152 tisuće nezaposlenih, što je i upola manje nego 2015. godine. Naime, 2015. je nezaposlenih bilo 306 tisuća, godinu poslije je taj broj pao na 240 tisuća, a 2017. godine na 205 tisuća, da bi prošle godine taj broj pao za daljnje 53 tisuće. Tako i stopa nezaposlenosti, kao postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu, pada - sa 16,2 posto 2015. godine, na 13,1 posto 2016. godine, godinu poslije na 11,2 posto, a prošle se spustila ispod 10 posto, na 8,4 posto. 

Usporedba s podacima DZS-a iz ranijih godina pokazuje da je zadnji put stopa nezaposlenosti, prema anketi o radnoj snazi, bila ispod 10 posto 2009. godine kada je iznosila 8 posto. Najviša je, pak stopa nezaposlenosti od 17,3 posto bila zabilježena 2013. i 2014. godine. No, analitičari u nekoliko zadnjih komentara podataka iz ankete o radnoj snazi, koju DZS objavljuje tromjesečno, zamjećuju da je pad prosječne stope nezaposlenosti posljednjih godina posljedica smanjenja broja nezaposlenih, ali i aktivnog stanovništva te radno sposobnog stanovništva. Tako je broj aktivnog stanovništva prošle godine pao na 1,807 milijuna, sa 1,83 milijuna u 2017. i 2016. godini. U odnosu, pak, na 2015. godinu (1,891 milijun) broj aktivnog stanovništva lani je bio manji za 84 tisuće. 

Stopa aktivnosti, kao postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu, u 2018. godini je pala na 51,2 posto, što je 0,4 postotna boda manje nego godinu ranije, a 1,5 postotnih bodova manje nego 2015. godine. 

Na pad stope aktivnosti utjecao je i stalni pad radno sposobnog stanovništva, koji je s 3,587 milijuna 2015. godine, godinu poslije pao za 21 tisuću, potom za 20 tisuća, a lani za daljnjih 15 tisuća. U 2018. godini je, naime, u Hrvatskoj bilo 3,531 milijun radno sposobnog stanovništva odnosno 56 tisuća manje nego 2015. godine. 

Trend smanjenja radno sposobnog stanovništva traje posljednjih devet godina, a analitičari već neko vrijeme upozoravaju da Hrvatsku, kao i druge države Europe, prati proces demografskog starenja te da ne posustaje ni iseljavanje najproduktivnijeg dijela radno sposobnog stanovništva. 

VIDEO Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj:

Ključne riječi

Komentara 1

DA
dalibla
08:03 06.05.2019.

Raditi za 2800kn?Bez nedjelje,blagdana sa svakodnevnim provociranjima tipa "ako ti se nesviđa ...."

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije