Zbog otežanih uvjeta trženja tovne junadi i mesa, kako na domaćem tako i na izvoznim tržištima i cijena koje su pale ispod granice isplativosti proizvodnje, hrvatski proizvođači tovne junadi, okupljeni u Hrvatsku poljoprivrednu komoru, od Ministarstva poljoprivrede traže hitne interventne mjere.
Zbog brojnih problema na tržištu proizvođači tovne junadi, već su uputili zahtjev da se do kraja godine isplati 60 milijuna kuna, a potrebne su i druge mjere pomoći proizvođačima.
– Uz problem nemogućnosti trženja, zbog niskih tržišnih cijena u okruženju, na drastičan poremećaj na tržištu bitno utječu i sigurnosni problemi u Libanonu, jednom od najvećih tržišta za tovnu junad iz Hrvatske, čime je ova proizvodnja dodatno ugrožena – izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
HPK smatra kako je za pomoć sektoru potreban horizontalan pristup budući da su u problemu svi posjednici junadi namijenjene za klanje ili izvoz žive stoke bez obzira da li se bave samo tovom ili proizvode utovljenu junad kroz sustav krava tele, kao i proizvođači mlijeka koji svoju telad tove do junadi. Sadašnja situacija u sektoru je dugoročno neodrživa i prijeti postojećoj proizvodnji, a za posljedicu bi mogla imati daljnje urušavanje sektora.
– Svaki i najmanji, pravi proizvođač nam je bitan, zbog čega tražimo potporu za sve posjednike tovne junadi i teladi, a koji su prijavili tov kroz Zahtjev za potporu. Za potporu od 60 mil. kuna do kraja godine bila bi prihvatljiva sva grla do starosti od 24 mjeseca, a koja su se nalazila na gospodarstvu na dan 31. listopada 2019. (osim ženskih grla mliječnih pasmina), uz moguću intervenciju i kroz 2020. i 2021. Ovom mjerom obuhvaćeno bi bilo oko 12.200 gospodarstava – zaključak je Odbora za tovno govedarstvo HPK.
Uzroci teškog stanja u hrvatskom stočarstvu loše su odluke kroz niz godina, a jedna od njih su umanjene Proizvodno vezane potpore za 2018. od oko 100 kuna po grlu. Treba podsjetiti kako je Vlada 2015. nametnula govedarima smanjenje potpora za oko 35%, bez ozbiljnih procjena učinaka na sektor kao i kroz smanjenje izravnih potpora po hektaru s povijesnim pravima od 2014., ali i poštivanje konvergencijskih načela ZPP-a za oko 25% do 2019. za gotovo sva gospodarstva koja se bave proizvodnjom goveđeg mesa.
Sve ovo dovelo je sektor u gotovo bezizlazan položaj. Naglim rastom cijena pilećeg i svinjskog mesa (zbog afričke svinjske kuge) i nedostatka tih vrsta mesa u azijskim državama, očekuje se da će rasti potražnja za goveđim mesom u Kini i Vijetnamu. Zbog toga je važno rješavanje ključnih administrativnih barijera, na kojima rade nadležne institucije RH kao i institucije EU, ističu u HPK u nadi da će u srednjoročnom razdoblju doći do bolje konjunkture u sektoru govedarstva u RH.
Osvrnuvši se na nedavno objavljene podatke o blagdanskoj potrošnji, pozivaju potrošače da kupuju meso domaćih proizvođača.
