Hrvatska se Vlada ne usuđuje dirnuti u banke, no drugi put u 15 godina smanjuje poticaje stambenim štedionicama, jedinima koje im konkuriraju fiksnim kamatama na stambene kredite. Premda su se pojavile i špekulacije o ukidanju poticaja, naši izvori otkrivaju da novi prijedlog Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje predviđa smanjenje poticaja sa 15 na 10%, pa bi štediše ubuduće na 5000 kn godišnje ušteđevine dobili najviše 500 kn poticaja.
Eliminacija konkurencije
Dok su s prvim naznakama krize Austrija, Slovačka, Mađarska i Rumunjska povećale poticaje, u Mađarskoj i Rumunjskoj iznose čak 30%, naše Ministarstvo financija očito ima neku drugu “viziju”. Slavko Linić izjavio je jučer da su poticaji promašena politika i najavio razgovore s bankama i štedionicama na tu temu. – Imamo niz praznih neprodanih stanova i skupe kredite koji su se prevalili u stambenu izgradnju – kazao je. Činjenica da prezaduženi građani ne mogu vraćati 5,75% stambenih kredita bankama, dok je takvih u stambenim štedionicama samo 0,88%, ne govori mu, čini se, baš ništa.
Razmišljanje o ukidanju poticanja stambene štednje razmišljanje je o ubijanju fiksne kamate. Pravo je pitanje – kome to koristi? Definitivno bi eliminiralo konkurenciju stambenim kreditima banaka, premda su od pet štedionica na hrvatskom tržištu čak četiri iz bankarskih grupacija. Država ne isplaćuje poticaje stambenim štedionicama, nego štedišama, no upravo poticaji na štednju, koja im je jedini izvor financiranja kredita, omogućuje prilično niske kamatne stope na kredite i to – fiksne. Prema analizi koju je za HUB izradio Velimir Šonje, 2008. doprinos stambene štednje BDP-u bio je 0,18%. – Na jednu kunu isplaćenih poticaja stambenim štedionicama, državi se u proračun kroz PDV vezan uz gradnju i prodaju stanova i doprinose građevinara vrati 2,5 kune – argumentira Ivan Ostojić, član uprave Wüstenrot stambene štedionice, jedine koja posluje izvan bankarske grupacije. Na pitanje razmišlja li njihov vlasnik o povlačenju kapitala nakon najnovijih informacija, iz WSŠ-a odvraćaju:
Tjeranje ulagača
– I sa 10% još se može izdržati, ali na donjoj granici. Ako bi se trend dalje pogoršao, onda to nije povlačenje, nego tjeranje investitora – ističe Zdravko Anđel, predsjednik uprave WSŠ-a. Da se poticaji ukinu, fiksnu kamatu više ne bi bilo moguće održavati, a posljedična retroaktivna promjena visine rate kredita pala bi i na Ustavnom sudu. Poticaje za 2011. država će isplatiti 2013., a za 2012. tek 2014. Bude li dogodine BDP oko nule, hoće li se zamisliti nad onih 0,18% udjela stambene štednje u BDP-u? Ili će je baš taj manjak, uruše li sustav stambene štednje, odvesti – u minus.
>>Građani bez poticaja za stambene štedionice i treći mirovinski stup
Na koji način će još pljačkati narod????