Treću godinu zaredom Večernji list i Poslovni dnevnik dodjeljuju nagrade za gospodarstvenika i gospodarski događaj godine prema izboru stručnog žirija i čitatelja.
Da je taj gospodarski događaj u tako kratkom vremenu već postao važna i utjecajna nagrada, svjedoči i to što su se u Westinu okupili najutjecajniji gospodarstvenici i poduzetnici, ali i političari, odnosno ministri iz gospodarsko-financijskog dijela Vlade, kao i predsjednica RH. Stručni žiri Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika čini ukupno 15 članova: utjecajnih gospodarskih urednika i novinara, ministar gospodarstva, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, šef Hrvatske udruge poslodavaca, ali i eminentni profesori ekonomskih fakulteta iz Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke.
Žiri predlaže po pet najboljih gospodarstvenika i gospodarskih događaja godine o kojima glasa sam žiri, ali i čitatelji Večernjeg lista.
Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, istaknuo je da je Večernji list uvijek poticao izvrsnost.
– Večernji je list mjesto na kojem smo pokušali spojiti gospodarstvenike, sindikate i Vladu, pa je Podravka potaknuta našom konferencijom u Koprivnici “Hrvatska kakvu trebamo” podigla plaće svojim zaposlenicima od 400 do tisuću kuna neto. A ministar financija Marić od četiri je predložene mjere poduzetnika prihvatio dvije – istaknuo je Klarić.
Na skupu su proglašeni i najbolji mali i srednji poduzetnici u četiri kategorije. Najbolja u kategoriji uzleta izvoza tvrtka je Gen-i, u kategoriji uzleta prihoda Solvis, u kategoriji dobiti Agrimatco, a u kategoriji uzleta investicija Međunarodna zračna luka Zagreb.
Najboli mali i srednji poduzetnici
Uzlet izvoza: GEN-i
Trgovac energijom Gen-i Zagreb najbolja je mala i srednja tvrtka u segmentu izvoza. Prema analizi koju je napravila konzultantska kuća Bisnode, Gen-i, inače tvrtka kći slovenskog operatera električne energije, lani je ostvario izvoz vrijedan 1,17 milijardi kuna, što je 58 posto više nego godinu prije. Štoviše, od ukupnog prihoda koji im je lani iznosio 1,4 milijardi kuna, čak 83 posto je ostvareno u izvozu.
Uzlet dobiti: Agrimatco
Agrimatco iz slavonskih Petrijevaca, tvrtka kći multinacionalne grupacije koja se bavi proizvodnjom preprata za zaštitu bilja, najbolja je u ovom izvoru po kriteriju uzleta dobiti. Prema podacima Bisnodea, Agrimatco, čija matica je osnovana u Palestini, a danas ima sjedište na Cipru, lani je imala dobit od 532 tisuće kuna. Kako ističu u samoj grupaciji, Agrimatcova misija počela je s osnivačem Khalilom Miqdadijem (1908. – 1980.). Nakon što je diplomirao u Francuskoj (L’École Nationale d’Agriculture de Grigon Agricultural Engineer), vratio se u Palestinu 1936. i pokrenuo vlastitu tvrtku. Opskrbljivao je poljoprivredne proizvođače najboljim materijalima pomažući im da poboljšaju proizvodnju. Njegovu strast prema poljoprivredi naslijedili su i njegovi sinovi Khaled Miqdadi i Mustafa Miqdadi, koji danas vode Agrimatco, koji je od male obiteljske tvrtke prerastao je u internacionalnu grupaciju. Agrimatco je prisutan u 50 zemalja svijeta, na Bliskom istoku, u Africi, istočnoj Europi, centralnoj Aziji, Kini i Vijetnamu.
Uzlet prihoda: Solvis
Varaždinska tvrtka Solvis, koja proizvodi solarne panele, je najbolja po pitanju uzleta prihoda jer je lani imala ostvarenje od 612 milijuna kuna prihoda, a što je gotovo 110 posto više nego što je to bio slučaj u 2016. godini kada im je prihod iznosio 292,5 milijuna kuna. Bivši financijaš i farmaceut Stjepan Talan, vlasnik Solvisa želi parirati električnim crepovima i globalnom igraču Elonu Musku. Muskov SolarCity, unatoč pompi, prema pisanju CNBC-a dosad je “solarnim krovovima” opremio tek nekoliko stotina domova u SAD-u. Talanov Solvis ima drugačiji pristup. Varaždinska je tvrtka nedavno s Institutom Ruđer Bošković ugovorila posao istraživanja i razvoja novih solarnih proizvoda vrijedan 14 milijuna kuna.
Uzlet investicija: MZLZ Zagreb
Nagradu za uzlet investicija dobila je pak tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ Zagreb) koja upravlja Zračnom lukom Franjo Tuđman u Zagrebu. Radi se o investiciji od ukupno 300 milijuna eura, a gradnja novog terminala i cijele popratne infrastrukture potrajala je tri godine. MZLZ će Tuđmanom upravljati u idućih 30 godina. Inače, dolaskom francuskog koncesionara počela je ostvarivati rekordne rezultate, a što je posljednjih godina postao i trend ukupnog zračnog prometa u Hrvatskoj. Tako je ZL Franjo Tuđman ove godine zabilježilo tri milijuna putnika čak 34 dana prije nego 2017., na dan 15. studenoga. Prigodno, taj trimilijunti putnik bio je upravo na letu Croatia Airlinesa iz Zagreba za Pariz.
Eh, zapravo bi se moglo reći da su naši poduzetnici čudo, moraju biti, jer uzdržavaju toliko nevjerojatnu količinu uhljeba. Naravno da radi toga pate oni zaposleni u privatnom sektoru, gdje je radi toga plaća i 40% manja nego u javnom sektoru... Tako je negdje krenula i Grčka, a malo poslije je pukla. Nismo niti mi daleko, rashodovna strana proračuna raste nam brže od BDP-a, jedino što raste brže su plaće u javnom sektoru... A i te fraze o spajanju gospodarstvenika, sindikata i vlade su smiješne. Jedino koga ne treba spajati jest vlada i sindikati državnih i javnih službi, oni već godinama zajedničkim dogovorima vode državu i kroje gospodarsku politiku. Tako je bilo godinama, tako je i sada, nema promjena, to nas je dovelo na dno EU-a, a birokraciju na dno svijeta...