Hrvatska se ne može razvijati dalje bez perspektivnih mladih ljudi. Pozitivna strana života u Hrvatskoj i prezentacija aktualnih mjera koje će potaknuti buduće naraštaje na ostanak i razvoj krovna je tema i ovogodišnjeg izdanja društveno odgovornog projekta Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista – Hrvatska pamet Hrvatskoj (HPH) – koji od 2015. godine nagrađuje izvrsnost hrvatskih studenata i potiče ih na uključivanje u sustav nacionalne ekonomije. Cilj projekta je podići svijest javnosti o potrebi zadržavanja mladih, ali i prilika za implementaciju njihovih kreativnih ideja.
HPH je mnogim studentima pomogao u pokretanju njihovih poslova i u razvoju karijere.
S obzirom na to da ove godine Večernji list slavi 60 godina postojanja, a Poslovni dnevnik 15 godina, projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj podići će se na višu razinu kroz akciju koja će snažnom medijskom kampanjom od početka rođendanske 2019. progovoriti o ključnim temama i problematici budućnost mladih unutar granica Hrvatske. Pod egidom “Budućnost u Hrvatskoj” kontinuiranim aktivnostima još će se snažnije i sveobuhvatnije pokazati da su mladi obrazovani ljudi najveća vrijednost koju Hrvatska ima i kojima treba pomoći da svoje potencijale iskoriste u domovini.
Akcija će se provesti na razini cijele Hrvatske te u sklopu nje uključiti šest hrvatskih sveučilišta – u Osijeku, Koprivnici, Rijeci, Zadru, Splitu i Zagrebu. Pratit će ih putujuća izložba koja će prikazivati povijest, sadašnjost i budućnost Večernjeg lista i najvažnije događaje u Hrvatskoj i svijetu od 1959. do 2019. godine.
Na okruglim stolovima i tribinama okupit će predstavnike lokalne i regionalne samouprave, sveučilišne rektore, dekane i profesore, urednike Večernji list grupe te druge predstavnike poslovne, akademske i političke javnosti. Fokus je ulaganje u edukaciju i znanost, stoga će projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj prikazati nizom najavnih formata u kojima će obraditi gospodarstvo, znanost, demografiju te političke okvire društva.
Prepoznati potencijali
Da je projekt od svojih početaka bio dobra podloga za budući profesionalni razvoj mladih ljudi s velikim potencijalom svjedoči i pobjeda inovatora Ivana Mrvoša na HPH 2015. godine. On je tada trijumfirao projektom pametnih klupa koje se danas mogu naći širom svijeta i zahvaljujući kojima je Forbes nedavno uvrstio Mrvoša na listu 30 najperspektivnijih poduzetnika mlađih od 30 godina.
- Poslovni dnevnik kao medij zaista se potrudio i jedni su od rijetkih u Hrvatskoj koji su se na ovakav način dotakli startupa, dok su nagrada i projekt zaista korisni. Sjećam se da smo za vrijeme trajanja projekta imali osigurane radionice na kojima smo mogli dobiti više detalja o tome kako se treba napraviti poslovni plan, a zatim smo imali i pitch pred stručnim žirijem, tako da je iskustvo stečeno za vrijeme trajanja projekta uistinu hvalevrijedno. Naravno, pobjednik na kraju dobije i novčanu nagradu, što je odlično za mlade tvrtke. Sve u svemu, jedan od boljih projekata koji početnike vodi kroz cijeli proces od izrade poslovnog plana, preko prezentacije ispred ‘investitora’ pa do uspješnog financiranja za one najbolje - istaknuo je Mrvoš.
Važan vjetar u leđa
Ivan Borović, student čiji je projekt proizvodnje ekoloških lješnjaka bio jedan od pobjedničkih na HPH 2016. godine, kazao je kako je upravo tom pobjedom počela i priča oko njegovog poljoprivrednog gospodarstva.
- Pobijedivši na natječaju shvatio sam da zaista imam dobru poslovnu ideju koju je samo potrebno realizirati. Od tog trenutka naišao sam na puno poslovnih izazova, ali sam sve uspješno prevladao. U tome mi je uvelike pomoglo i iskustvo koje sam stekao kroz projekt HPH. Iskoristio bih ovu priliku kako bih motivirao sve mlade koji imaju određenu poslovnu ideju da se prijave na natječaj. U Hrvatskoj još uvijek prevladava strah od neuspjeha pa upravo zbog toga se mnogi mladi ne usude započeti vlastiti posao. Poručio bih mladima da si ne dopuste da taj strah od neuspjeha prevlada njihovu želju za uspjehom. Prijavite se jer možda upravo vi postanete novi pobjednik natječaja Hrvatska pamet Hrvatskoj. Usudite se sanjati velike snove. Ja sam svoje snove ostvario. Zašto ne biste i vi vaše? - rekao je Borović.
Upornost, borbenost i ustrajnost bili su misao vodilja Vladimira Puvače, idejnog začetnika projekta zdrave hrane ThinkFit, koji je također jedan od pobjednika na HPH 2016. godine. Iznosi koji je osvojio bio mu je, kaže, dovoljan da uloži u prva istraživanja i dizajn weba.
- Sudjelovanje u projektu mi je dalo vjetar u leđa, šansu da svoju ideju razvijam dalje. Na početnu je pomoć nužna, a na HPH 2016. sam je i dobio. ThinkFit se danas uspješno razvija, validirali smo projekt na tržištu i imamo odličan feedback od naših klijenata. Može se reći da smo pogodili, a žiri je to prepoznao kod nas. Nakon skoro godinu dana razvoja upravo smo plasirali web i plasiramo se širiti na Zagreb. Kroz natjecanje sam dobio dodatnu motivaciju, to mi je najviše pomoglo. Naučio sam savladati tremu i prezentirati ideju najbolje što mogu, a prezentacija je 80% uspjeha - istaknuo je Puvača.
Predevaluacijska faza projekta ovogodišnjeg projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj, odnosno iščitavanje i evaluacija pristiglih radova, održat će se od rujna do listopada, od kojih po tri najbolja u svakoj kategoriji – Inovativna Hrvatska, Izvorno hrvatsko i Financijaš – ulaze u finalni izbor u studenome. Na završnom događanju u studenome studenti će prezentirati devet projekata koji su ušli u uži izbor, nakon čega slijedi svečano proglašenje pobjednike.
'Večernji list jučer, danas, sutra' spojit će prošlost i budućnost, Iva Körbler, kustosica izložbe
Izložba „Večernji list jučer, danas, sutra“ zamišljena je kao putujuća izložba koja će biti postavljena u sklopu sveučilišnih prostora u većim gradovima kako bi se u prostorima s velikom fluktuacijom mladim ljudima pokazala arhiva dosadašnjih izdanja. No, prošlost će biti spojena sa sadašnjošću pa će izložba osim prezentacije naslovnica izdanja i pojedinih važnih fotografija, od prikaza povijesti novinarstva i presjeka najvažnijih događaja od 1959. do 2019. godine, obuhvatiti i interaktivni totem s digitaliziranim naslovnicama – oko 500 naslovnica – gdje će posjetitelji imati mogućnost isprinta personalizirane naslovnice po izboru, s vlastitim imenom i fotografijom, te slanje takve naslovnice na e-mail ili objavljivanje na društvenim mrežama, istaknula je kustosica izložbe Iva Körbler.
Vjerujemo u mogućnost preokretanja trendova, zajedno smo pametniji i jači, Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci
Mi smo bez premišljanja prihvatili partnerstvo u akciji “Hrvatska pamet Hrvatskoj” jer je i te kako nužna hitna reakcija zajednice oko ovog problema u čijem rješavanju treba mobilizirati što je više moguće kvalitetnih kapaciteta. Ova akcija sukladna je mnogim recentnim nastojanjima Sveučilišta u Rijeci gdje smo, osim što se kontinuirano trudimo da naši studenti dobiju najkvalitetnije obrazovanje, snažno fokusirani na suradnju sa zajednicom na kreiranju takvih uvjeta života i rada koji će mlade i obrazovane ljude zadržati u Hrvatskoj.
Potičemo mobilnost studenata jer se na taj način danas stječu relevantne kompetencije za život i rad u globalnom svijetu dio kojega je i Hrvatska. Za razliku od mnogih koji rješenje vide u zatvaranju i izolaciji, mi vjerujemo u pojačani angažman institucija s ciljem stvaranja poslovnih i životnih prilika te opće društvene klime koja će mladima biti izazovnija i privlačnija od odlaska i ostajanja u inozemstvu. Ciljevi su nam, dakle, identični, jer vjerujemo u mogućnost preokretanja trendova, kao i da ćemo zajedno biti pametniji i jači.
Aktivirati sve intelektualne resurse da bi zadržali visokoobrazovane, Željko Krušelj v. d. pročelnika Odsjeka novinarstvo na Sveučilištu Sjever
Sveučilište Sjever iznimno je zainteresirano dati svoj prilog velikom jubileju Večernjeg lista, jer upravo na njemu diplome stječu i budući novinari i medijski dizajneri. Akcija Hrvatska pamet Hrvatskoj potvrda je i naših razmišljanja kao najmlađeg hrvatskog javnog sveučilišta da trebamo aktivirate sve intelektualne resurse kako bi ono najvrjednije što imamo, a to je visokoobrazovana mlada generacija, dobila svoje pravo mjesto i ulogu u svojoj domovini. Samo oni mogu od Hrvatske, danas preopterećene demografskim i gospodarskim problemima, u bliskoj budućnosti napraviti bolje i prosperitetnije društvo, poželjno za život i pojedinca i obitelji. Ideje koje će tijekom svoje ovogodišnje akcije prikupiti redakcije Večernjaka i Poslovnog dnevnika zasigurno će pokazati koliki se kreativni potencijali skrivaju među studentima. Nažalost, oni su često ostajali neiskorišteni. Zbog hrvatske je budućnosti krajnje vrijeme da se to promijeni. A Hrvatska pamet Hrvatskoj pravi je poticaj u tom pravcu.
Podržavamo ovaj projekt jer nam je svaki mladi stručnjak važan, Vlado Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sa svojom 44-godišnjom tradicijom u visokom obrazovanju, obrazuje danas gotovo 18.000 studentica i studenata na 170 studijskih programa na 17 svojih sastavnica. Posebno se ponosimo da je 54% studenata u STEM području. Uporno nastojimo osiguravati visoku kvalitetu visokog obrazovanja istovremeno potičući studente na njihov ostanak u istočnoj Hrvatskoj. Kao primjer dobre prakse ističemo suradnju s gospodarstvenicima istočne Hrvatske u području ICT sektora, poljoprivrede, prehrambene industrije ta s institucijama umjetnosti i kulture. Također izražavamo svoje zadovoljstvo suradnjom sa županima slavonskih županija i gradonačelnicima slavonskih gradova koji zajedno sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sudjeluju u stipendiranju studenata, podizanju studentskog standarda i zadržavanjem mladih ljudi na istoku Hrvatske. Posebno nas raduje i svesrdno podržavamo ovaj projekt grupe Večernji list, jer nam je svaki mladi stručnjak važan.
Hrvatskoj treba omogućiti razvitak utemeljen na vlastitim snagama, Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru
Projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj izvorni je doprinos nastojanjima da se Hrvatskoj omogući razvitak utemeljen na vlastitim snagama, koristeći dobrobiti europskog suživota i svijeta s kojim dijelimo temeljne vrijednosti na polju etike, ekologije, ekonomije i prava. Živimo u vremenu velikih očekivanja bez društvenog dvogleda i bez uvjerljivih poluga društvenoga sklada, u vremenu moralne krize i vrijednosne konfuzije. Misija sveučilišta je razmatrati ta pitanja. Izazov je to u traženju jednog novog smisla života mladih i starih, osnaživanja u prihvaćanju izvjesnosti i neizvjesnosti kroz razgovor i argumentaciju. Ne može se iskazivati briga o društvu, a zapostavljati briga o mladom čovjeku.
Danas kada su odlasci iz zemlje sve učestaliji, mlade je posebno važno motivirati, Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu
Kao najstarije, najveće, i u akademskom i istraživačkom smislu vodeće sveučilište u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu ima posebnu ulogu i odgovornost u očuvanju i unaprjeđenju nacionalnoga intelektualnoga, znanstvenoga i kulturnoga naslijeđa. U godini obilježavanja 350. godišnjice sveučilišta i 60. rođendana Večernjeg lista želimo svoja znanja, kreativnost i inovativnost staviti na raspolaganje široj zajednici, u čemu je uloga studenata nemjerljiva. Upravo ovakvim projektima potiče se njihova inovativnost te kroz njih vidimo da mladi žele i mogu pokrenuti posao u Hrvatskoj i da zemlja ima poslovnu budućnost. Posebno važno ih je motivirati danas, kada su odlasci iz zemlje sve učestaliji.
Samo zajedničkim djelovanjem i međusobnim zalaganjem možemo doprinijeti pozitivnim promjenama u našem društvu te razvoju visokoobrazovnoga sustava u Hrvatskoj.
Potičemo interdisciplinarnost, inovativnost i želju mladih za unapređenjem, Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu
Sveučilište u Splitu već duži niz godina aktivno podupire studente, kako u njihovom akademskom obrazovanju te stjecanju znanja i vještina tako i kroz natječajni sustav financiranja inovativnih studentskih projekata. Na taj način potičemo interdisciplinarnost, inovativnost i želju mladih ljudi za unapređenjem svoje zajednice. Stoga se i projekt “Hrvatska pamet Hrvatskoj” uklapa u naše želje i nastojanja da studentima pružimo mogućnost iskazivanja svoje kreativnosti te usavršavanja u području koje ih zanima i u kojem dalje planiraju raditi u svojoj domovini.
