U točno godinu dana cijena nafte narasla je 33 posto, pa se crnim zlatom na američkim burzama jučer trgovalo po cijeni većoj od 68 dolara za barel.
Efekt smanjenja proizvodnje vidi se na tržištu, ali zemlje OPEC-a i pridružene mu članice, koje su i dogovorile smanjenje proizvodnje, ne namjeravaju odustati od akcije koja im je donijela neočekivane prihode i olakšala proračunske pozicije. U inicijativi koja je dogovorena krajem studenog 2016. sudjeluju svi veliki izvoznici nafte osim SAD-a koji je koristio dogovor kartela za veći izvoz svojih energenata i povećanje proizvodnje iz škriljevca.
Sada OPEC dogovara na kojoj će osnovi ocjenjivati kada se povući iz akcije. Nekoliko je prijedloga, od toga da se mjere zalihe najrazvijenijih ekonomija do prijedloga da se zalihe nafte uspoređuju sa sedmogodišnjim prosjekom zaliha, a razmatra se i širenje tog perioda za stvaranje dobre baze za ocjenu treba li u datom trenutku pojačati ili smanjiti proizvodnju. Dio zemalja navija da se mjere zalihe OEDC zemalja, odnosno one najrazvijenijih gospodarstava, dok su drugi uvjereni da treba promatrati ukupne svjetske zalihe nafte.
U svakom slučaju prvi cilj akcije, a to je bio potjerati cijene nafte iznad 60 dolara po barelu, je postignut, ali prema informacijama dobro upućenih izvora i Saudijska Arabija i Rusija žele nastaviti s akcijom i potjerati cijene nafte još malo prema razini od 70 dolara po barelu. U tom su slučaju znatno isplativija ulaganja u nova istraživanja, pa čak i ona u dubokim morima. Rasprava se nije zaključila niti je postignut dogovor već se on priprema za sastanak koji će se održati u travnju u Saudijskoj Arabiji.
Sve će se dogovoriti na redovnom sastanku u Beču koji će se održati 22. lipnja. Na njemu će sudjelovati 24 ministra energetike i gospodarstva zemalja najvećih izvoznica nafte u svijetu. Ne očekuje se popuštanje u kontroli proizvodnje nafte već samo nastavak politike proizvodnje 700 tisuća barela nafte manje svakog dana.
