Cijena nafte na svjetskim je tržištima ponovno pala ispod psihološke granice od 50 dolara po barelu – točnije na 48,48 dolara po barelu nakon što su Amerikanci objavili da pojačavaju proizvodnju crnog zlata. Iako većina naftnih kompanija može biti profitabilna na ovoj razini, cijena nafte ispod 50 dolara ne jamči nova istraživanja i značajna ulaganja. Pad vrijednosti sirove nafte koji nije neutraliziran posljednjih dana znak je i da OPEC-ova akcija u koju su uključili gotovo sve velike proizvođače nafte osim SAD-a izvan kartela zasad nije uspješna.
Saudijska Arabija i Rusija smiruju situaciju i tvrde da će se cijena stabilizirati do kraja ove godine i da će smanjivanje proizvodnje uroditi plodom, ali da je za uspjeh potrebno nekoliko mjeseci.
– Cilj ćemo postići u prvom tromjesečju iduće godine, a do kraja godine će se cijena stabilizirati – poruka je ruskog ministra energetike Aleksandra Novaka, dok je njegov kolega iz Saudijske Arabije Khalid Al-Falih istaknuo da će zalihe nafte pasti na povijesni prosjek u idućih tri do četiri mjeseca te da nema prostora za zabrinutost zbog pojačane proizvodnje u SAD-u. Ipak, neslužbeno se može čuti da bi prije isteka godine Saudijska Arabija, koja je najveći proizvođač nafte u OPEC-u, možda mogla i promijeniti taktiku ako akcija ne poluči očekivane rezultate, a to je dizanje cijene prema 60 dolara po barelu.
– Uočimo li razloge za prilagođavanje tržištu, razmislit ćemo o opcijama, a ako do kraja godine cijena ne poraste ozbiljno ćemo razmisliti o tome ima li smisla i dalje manje proizvoditi – priznao je Al-Falih. Podsjetimo, OPEC i Rusija su se potkraj svibnja dogovorili da nastave s redukcijom proizvodnje nafte za gotovo 1,3 milijuna barela dnevno, a plan bi trebao biti na snazi do ožujka 2018. Zalihe nafte se smanjuju, ali ne dovoljno brzo da bi se i cijene podignule. Ipak, i Rusija i Saudijska Arabija drže da je rast proizvodnje SAD-a trenutačna pojava koja će se u idućim tjednima neutralizirati i da SAD nije prijetnja njihovoj koordiniranoj akciji.
Zemlje s velikim zalihama nafte uvelike su ovisne o prihodima koje od nje ostvaruju pa tako u Saudijskoj Arabiji o cijeni nafte ovise mirovine, deficit proračuna i standard građana. Dovoljno je reći da 69 posto očekivanih prihoda proračuna u 2017. dolazi od nafte, i to 125 milijardi dolara, a da je zbog niske cijene nafte očekivan i deficit od 7 posto, odnosno od čak 13 milijardi dolara.
Ruska ekonomija manje ovisi o nafti jer je i veliki proizvođač prirodnog plina. Ukupno prihodi od nafte i plina čine 33 posto ruskog proračuna, međutim samo od nafte Rusija ima manje od 20 posto državnog proračuna. Proračun za tekuću godinu temeljili su na cijeni nafte od 40 dolara po barelu, a ako bi nafta skočila na 50 dolara po barelu, što se i ostvarilo u nekoliko navrata ove godine, Rusija bi imala dodatnih 16 milijardi dolara u državnoj riznici.
Saudijska Arabija pridržava se dogovora o tome da smanjuje proizvodnju za 600.000 barela dnevno čime svaki dan gubi 30 milijuna dolara. Istodobno, Libija je povećala proizvodnju za oko 200.000 barela na dan nakon što je u pogon stavila saharska polja. Katar je u specifičnoj situaciji zbog narušenih diplomatskih odnosa sa Saudijskom Arabijom koja ga optužuje za financiranje terorizma, ali njegov je ministar energetike Mohammed Al Sada potvrdio da se drže plana i da ne namjeravaju prevariti zemlje OPEC-a.
pad cijena nafte al se to kod nas ne primjeti jer kod nas su povecanje i kad pitas sto povecaju kazu mi gledamo cijenu nafte na Mediteranu. E kad poskupi nafta na svjetskom trzistu kof nas opet poskupljnje razlog poskupljenje na svjetskom trzistu. Kad je dizat cijene onda se prate poskupljenja a kad je spustit cijene onda se ne prati nista.