Europski fond za jugoistočnu Europu, koji je osnovala njemačka razvojna banka KfW za poticanje kreditiranja malih i mikropoduzetnika, godišnju skupštinu održao je u Splitu. U Hrvatskoj je prisutan od 2012., a sredstva plasira preko partnerske Zagrebačke banke.
O ulagačkim potencijalima, problemima s kojima se poduzetnici suočavaju u pokretanju biznisa te o razvoju FinTecha razgovarali smo s Christophom Tiskensom, predsjednikom Upravnog odbora EFSE-a i direktorom KfW-a za jugoistočnu Europu i Tursku.
Može li EFSE više investirati u Hrvatsku?
Iza Hrvatske je šest godina krize, zbog toga se biznis nije razvijao onoliko koliko bi trebao. Ni naš portfelj nije na razini na kojoj je bio u prošlosti kad je bio 2%, a sad je čak i manji od 1%. No, u stalnom smo dijalogu s bankama i asistirat ćemo im u omogućavanju stabilnog financiranja klijenata. Vrlo sam optimističan da možemo povećati financiranje malih i srednjih poduzetnika tijekom vremena. Hrvatska je ispod svog potencijala; pokušavamo okrenuti moment jer je bankarski sektor likvidan, ali nažalost, ta se likvidnost ne vidi u rastu kredita. Radimo na inicijativi da osiguramo tehničke uvjete za pokretanje posla novim poduzetnicima, startupovima. Krucijalni problem im je menadžment. Sve male tvrtke imaju problema i s pristup razumnim troškovima financiranja. U zemljama istočne Europe, ne nužno i u Hrvatskoj, problem je dostupnost kredita u lokalnim valutama jer i regulativa pokušava deeurizirati i dedolarizirati ekonomije pa raste potražnja za financiranjem u lokalnoj valuti. No, nema i dugoročnih depozita koji bi bili u lokalnoj valuti.
Kreditne linije obično plasirate preko više partnerskih banaka, u Hrvatskoj poslujete samo sa Zabom. Tražite i nove partnere?
S nekim bankama razgovaramo o novim kreditnim linijama, ali još je rano govoriti o novim aranžmanima. No, bitno je da znate da Hrvatska nije izvan fokusa EFSE-a, nego mu je u fokusu.
Na koje ste poduzetnike i sektore orijentirani?
Globalno smo usmjereni na male i mikrotvrtke kad je veličina u pitanju, no ne i na određene industrije. Bitno je da su to mali biznisi koji teže pristupaju kreditima. Drugo je inicijativa za podršku startupovima jer kad oni dođu u banke, one tada traže kolaterale, a startupovi im odgovaraju: naš je kolateral pametna ideja i biznis plan. Potrebna su rješenja koja bi im omogućila konzalting; neka vrsta certificiranja mogla bi pomoći da uspješno prođu proces pokretanja posla. Savjetnički posao mogle bi odraditi gospodarske komore, a tu vidimo i državne garancije.
Koliki vam je udio loših kredita u portfelju? I primjećujete li posljedice problema Agrokora kod svojih klijenata?
Na ovo drugo odgovor je – ne. Što se tiče loših kredita, postoji diferencijacija na razini fonda i u partnerskim institucijama koje preuzimaju rizik na svoj način. EFSE je svake godine, uz izuzetak 2016., bio profitabilan, a taj prvi gubitak bio je samo 40 tisuća eura. Znači – jako dobro upravljamo rizicima. Pušavamo okupiti i dobre partnere čiji je udio loših kredita niži od tržišnog prosjeka, ali neki još uvijek imaju prilično visok udio, od 15 do 20%. U tim slučajevima pokušavamo s otpisom kredita u skladu s legislativom.
Ova je godišnja skupština, osim jačanju startupova, posvećena i razvijanju FinTecha? Kako komentirate izjavu predstavnice Zabe da oni u bankama pokušavaju odgoditi dolazak novih načina financiranja na tržište?
Kao što smo i govorili tijekom konferencije, prvo je potrebno tu tehnologiju dovesti u regiju, a onda educirati korisnike, organizirati FinTech konferencije... Izjave ne bih komentirao.
