Hrvatsko tržište osiguranja trenutno uživa najviše stope rasta od svih gospodarskih segmenata, ali se društva suočavaju s nizom izazova, među kojima je – uz niske kamatne stope i izazove digitalizacije – i niska efikasnost poslovanja te prevelika izloženost ulaganjima u nekretnine. Najvažniji su to naglasci dvodnevnog opatijskog skupa Hrvatski dani osiguranja koji je započeo u četvrtak u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje. Kako se moglo čuti na panelu koji je okupio nekoliko čelnih ljudi osiguravajućih društava, domaće tržište trenutno proživljava pravu renesansu i očekuje godišnju premiju od okruglih 10 milijardi kuna.
“Godina je prilično zadovoljavajuća. Imali smo lani porast premije od 9 posto na 9,8 milijardi kuna, a u prvih devet mjeseci ove godine bilježimo 7,5 posto rasta i dosegli smo 8,2 milijardi kuna”, pojasnila je stanje na tržištu Saša Krbavac, predsjednica Uprave Uniqa osiguranja. Dodala je kako je od toga 7,9 milijardi kuna ostvareno na domaćem tržištu, a 300 milijuna kuna na stranom. “Nema puno djelatnosti s ovako snažnim rastom“, dodala je Krbavac. Spomenutih 300 milijuna kuna uglavnom je zasluga Euroherc osiguranja, a predsjednica Uprave tog društva Ivana Bratanić dodala je kako se taj iznos može činiti kao kap u moru, ali će u narednim godinama biti mnogo viši. “Proteklih godinu dana poslovanja vani potvrdilo je da su naši zaposlenici kompetentni na zahtjevnom tržištu visoke kulture osiguranja”, naglasila je Bratanić.
Problem iznimno niskih kamatnih stopa nije se mogao zaobići ni na ovom skupu, a na pitanje kako utječe na poslovanje društava za životno osiguranje, Daniel Matić, predsjednik Uprave Allianz Zagreb istaknuo je kako se ne može reći da niske kamatne stope nisu bile očekivane. “Za Hrvatsku je taj fenomen još kritičniji zbog brzog pada kamata”, smatra Matić. Jedno od značajki domaćeg tržišta je i trend okrupnjavanja. Naime, od 2010. broj društava pao je sa njih 27 na sadašnjih 18. “Konsolidacija je logični slijed i vrlo je dobro da je do toga došlo. Društva će morati imati volumen poslovanja da bi mogla opstati”, smatra Marin Matijaca, predsjednik Uprave Triglav osiguranja. Smanjenje broja društava pratio je i pad broja zaposlenih, pa je od 2012. do 2018. broj zaposlenih snižen za 29 posto. No, premija po zaposleniku u tom je razdoblju skočila za gotovo 54 posto.
Smanjenje broja zaposlenih dijelom je posljedica digitalizacije poslovanja, a dijelom preispitivanja prodajne mreže, istaknula je Nataša Kapetanović, čelnica Grawe osiguranja. Ona smatra kako rješenje nije prodaja osiguranja preko interneta. “Na ovako financijski nepismenom tržištu prodajna je mreža neophodna. Naš prosječni klijent uopće nema zahtjeva prema nama”, istaknula je Kaptenović. Ona smatra da rješenje nije ponuditi jednostavan proizvod, već složen, ali s jasnim pokrićima. Što se tiče izazova koji se tiču radne snage, Mario Carini, od 1. siječnja 2020. prvi čovjek Generali osiguranja smatra da su to vještine jer digitalizacije mijenja procese rada.
Da u osigurateljnom sektoru nije sve ružičasto pokazala je prezentacijom predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana. Zbog više kvote troškova nego kod europske konkurencije efikasnost poslovanja naših osiguratelja je niža, istaknuo je Žigman. Hrvatska društva odlikuje i vrlo konzervativna ulagačka strategija koja se temelji na obveznicama i nekretninama i okrenuta je domaćem tržištu. Što se tiče obveznica, to u prošlosti nije bio problem jer su domaće obveznice donosile viši prinos, no to je vrijeme iza nas, kazao je čelnik financijskog regulatora. Nadalje, tržište nekretnina se pregrijava u dijelu zemalja EU, a Hrvatska hvata korak s tim trendom. Izloženost nekretninama hrvatskih osiguratelja je 12 posto imovine, daleko iznad europskog prosjeka od 8 posto, a kod nekih društava je to posebno izraženo, istaknuo je Žigman.
Niske kamatne stope su fenomen koji se više ne može smatrati anomalijom, ocijenio je Eric Bathalon, direktor istraživanja globalnih tržišta kapitala u Allianzu, a rješenje bi moglo biti u novom odnosu monetarne i fiskalne politike. Uz rizik niskih kamatnih stopa te sve izraženiji rizik računalnog kriminala, pred osiguravateljnim je društvima i klimatski rizik, izjavio je Petr Jakubik, šef skupine za financijsku stabilnost u Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje.
