Kao i svi poljoprivrednici imali smo velika očekivanja od Mjere 17 iz Programa ruralnog razvoja budući da Ministarstvo poljoprivrede pokriva 70% troška police osiguranja naših nasada. Trebalo je to znatno ojačati našu tržišnu poziciju i ublažiti sve učestalije štete od elementarnih nepogoda, posebice od niskih temperatura i tuče. No, sve je više problematičnih situacija kod ugovaranja, a time i likvidiranja šteta nastalih od elementarnih nepogoda, pogotovu kod posljedica mraza - upozorili su iz Hrvatske voćarske zajednice (HVZ).
Uvjeti sve nepovoljniji
Tvrde kako im osiguravajuće kuće postavljaju neprihvatljive uvjete, a uz sve to, svega nekoliko osiguravateljskih kuća uopće prihvaća osiguranje voćnjaka.
U priopćenju kojega potpisuju čelnik HVZ-a Damir Markota te kriznog stožera HVZ-a Željko Ledinski, prvi problem je datum početka pokrića osiguranja. Gotovo svi osiguravatelji odredili su da je to oko 1. travnja, dok je s agronomskog stručnog stajališta “to apsolutno besmisleno jer rane sorte voća u intenzivnu vegetaciju kreću već početkom ožujka, pogotovu na jugu Hrvatske”. Događa se tako da voćari plaćaju osiguranje, a gotovo mjesec dana nemaju pokriće moguće štete, navode iz HVZ-a. K tome, svake godine uvjeti osiguranja od mraza sve su nepovoljniji počevši od visine premije, koja je narasla na čak oko 20% osigurane svote, raznih franšiza koje idu do oko 60% pa sve do uvjeta priznavanja nastale štete i slično. Maksimalna svota osiguranja limitirana je pak na 150.000 kn/ha, čime se u posebno nepovoljan položaj stavljaju visoko produktivni proizvođači.
- Najproblematičnije i najžalosnije od svega je da ove godine osiguravatelji uopće ne žele osigurati voćnjake koji su proteklih godina imali značajnije štete jer prema njihovim pravilima oni mogu birati koga žele, a koga ne žele osigurati - pojasnio je Markota.
Tvrdi se kako su voćari s čelnicima Ministarstva poljoprivrede i vodećim osiguravateljima obavili i razgovore na tu temu, ali do sada nije postignut dogovor. A resorno ministarstvo je i aktivni sudionik u ugovaranju osiguranja, s obzirom da na ime 70-postotne premije, koju sufinancira poljoprivrednicima, osiguravateljima godišnje iz državnog proračuna osigurava prihod od oko 200 milijuna kuna.
Milijuni potrošeni uzalud?
- Takav način trošenja novca u ovakvim uvjetima ne pridonosi sigurnosti proizvodnje i hrvatske voćare stavlja u nepovoljan položaj prema voćarima iz drugih europskih država i prema drugim partnerima osiguravajućih kuća. Ima li uopće svrhe Mjera 17 i trošenje milijuna kuna ako smo prepušteni na milost i nemilost tržišnim uvjetima koje diktiraju isključivo osiguravatelji - pitaju iz HVZ-a.
VIDEO Perite voće nakon kupovine, a ove vrste obavezno temeljito
