Crna Gora je nedavno zaključila ugovore o istraživanjima i eksploataciji nafte u Jadranu, a očekuje se da će u iduće tri godine imati i prve naftne bušotine. Ako se na crnogorskim poljima pronađe nafta, povećat će se zamrli interes i za hrvatska naftna polja na južnom Jadranu.
Naime, crnogorska polja su plića pa će se bušenje provoditi već i na dubini od 100 metara, dok je u Hrvatskoj dubina oko 1000 metara, što značajno povećava troškove bušenja.
Zbog dubine bi ulaganja u južna polja bila višestruko veća nego u Crnoj Gori, a time i rizik da se ulaganje neće isplatiti. S druge strane, južni Jadran jedinstveno je geološko područje pa bi pronalazak nafte u Crnoj Gori bio signal da se, unatoč niskoj cijeni nafte, isplati ulagati i u Hrvatsku.
Cijena nafte na svjetskim tržištima iznosi oko 50 dolara po barelu, a nema naznaka da će značajnije rasti u kraćem razdoblju. Pozitivna nula za južna jadranska polja bila bi oko 80 dolara po barelu pa je stoga američki Marathon Oil odustao od ulaganja u Hrvatsku.
Zanimljivija su mu kontinentalna polja, kažu nam u Agenciji za ugljikovodike, u kojoj saznajemo da postoje brojna pitanja o tome kada će se otvoriti druga faza natječaja za kopnena polja u Slavoniji i Lici. More ostaje aktualno tek na sjevernom Jadranu na kojem se nalaze plinska polja.
I Crna Gora, kao i Hrvatska, suočava se s otporima ekoloških udruga prema projektu, međutim, politička volja za nastavkom projekta u Crnoj Gori je prevladala, dok je u Hrvatskoj nedostatak političke volje poljuljao projekt koji je mogao donijeti milijarde eura ulaganja u Hrvatsku.
Snažan argument koji se koristio u Hrvatskoj jest da ako buše Crna Gora, Albanija i Italija, odustajanje od bušenja u Hrvatskoj neće donijeti zaštitu od potencijalnog zagađenja. Time se vode i naši južni susjedi pa je tako predsjednik crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović jučer izjavio da bi, dođe li do ekoloških problema, zbog smjera morske struje više stradala Hrvatska nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila.
U ministarstvu gospodarstva Crne Gore uvjeravaju da su investitori Eni i Novatek ugovorima i bankarskim garancijama preuzeli, kao uvjet poslovanja, sve štete u okolišu na sebe, ali i obvezu implementacije standarda EU.
>> Nafta iz Rafinerije Sisak iscurila u Savu nakon što je puknuo cjevovod
Ako nam uniste turizam, stetu ce platiti vracanjem Boke Kotorske Hrvatskoj. Inace je clanak pun netocnih informacija ali ne da mi se objasnjavati jer takve komentare uglavnom brisu.