Strani investitori koji su zainteresirani za ulaganje u Hrvatskoj prvi put pred sobom imaju katalog pripremljenih državnih i privatnih investicija, detaljan opis za svaku od njih, kao i kontakte na koje se mogu obratiti za informacije. Listu su zajednički izrađivali Agencija za investicije i konkurentnost, HGK, HAMAG i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.
Katalog, čije detalje prvi objavljujemo, izlazi u trenutku kada se povećava interes za ulaganje u našu zemlju zbog ulaska u EU, no on je i produžetak veće suradnje s investitorima započete osnivanjem Agencije za investicije i jače prezentacije putem izravnih predstavljanja na tzv. road showu ili diplomatskim kanalima.
Dobar plan restrukturiranja
– Već osnivanjem Agencije za investicije omogućili smo da na jednom mjestu investitori dobiju sve informacije, a sada smo napravili funkcionalan i upotrebljiv materijal koji ćemo stalno dopunjavati novim investicijama. Stoga i pozivamo sve privatne investitore koji imaju projekt pripremljen na dovoljnoj razini, a traže partnera ili investitora, da se jave i da ih uvrstimo u katalog – poručuje ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Riječ je o investicijama koje su u određenom stupnju pripremljenosti, odnosno s riješenim imovinskopravnim i prostorno-planskim pitanjem. Katalog je tek prvi u nizu popisa investicija, odnosno kako se dokumentacija za pojedine projekte bude rješavala, tako će se i oni umetati u publikaciju. Svi projekti koji su u katalogu i koji će se ondje naći aktivno će se predstavljati investitorima diplomatskim kanalima, kroz prezentacije, ali će katalozi također biti poslani na adrese svih ulagača koji imaju interes za investiranje u našu zemlju.
U sljedećem razdoblju najavljuje se odlazak hrvatske delegacije u Italiju, Austriju, Njemačku, Poljsku, Švicarsku, Englesku i Irsku, gdje će popis investicija biti predstavljen. Mnoge državne investicije s popisa godinama su uzaludno prodavane; interesa je bilo, no tražene su uvjete ulagači teško prihvaćali jer je u velikom broju slučajeva bila riječ o devastiranim objektima, poput bivših vojnih odmarališta, ili tvrtkama pred stečajem. Mnoge od kompanija iz kataloga sada su u procesu predstečajne nagodbe i zato se što prije za njih treba naći investitor.
Ulagaču se sada zapravo ne postavljaju uvjeti, nego se od njega traži dobar plan restrukturiranja koji će biti temelj za odabir najboljeg ponuđača, a odluku će zajedno donijeti AUDIO, Ministarstvo financija i Ministarstvo turizma. Prije izrade programa restrukturiranja, koji mora sadržavati plan zapošljavanja, ulaganje, prijedlog otpisa duga itd., potencijalnom će se ulagaču omogućiti i dubinsko snimanje u tvrtki. A kada ulagač bude izabran i krene u investiciju, u slučaju da se dogodi neka prepreka, država je spremna brzo reagirati što je, nakon osnivanja Agencije, u nekim slučajevima privatnih investicija već i učinjeno. Odnosno, trenutačna je situacija takva da se prati svaki projekt i ulagač te resorni ljudi, uključujući ministre, “uskaču na teren” ako dođe do problema, primjerice, s lokalnom zajednicom, koja je godinama bila jedna od velikih prepreka ulagačima. No, i nizom zakona sada se daju pogodnosti pri ulaganju, za ubrzavanje investicija ili putem poreznih olakšica za novozaposlene.
Kod ostalih državnih projekata najprije se očekuje pismo namjere potencijalnih ulagača, a onda odabir. Trenutačno se na Vladinoj radnoj skupini za investicije rješava 18 projekata vrijednih 1,2 milijarde kuna. Do sada su za njih sedam barijere maknute, a oni bi trebali zaposliti 1500 ljudi. Ove je godine preko Agencije za investicije pokrenuto poslova u vrijednosti 375 milijuna eura koji će se uložiti tijekom dvije do tri godine, a otvorit će 860 radnih mjesta.
Gradnja, obnova, proširenje
Projekti u katalogu, njih 39, pripremljeni su za investitore te svrstani u nekoliko skupina. Prva dva među njima turistički su kompleksi za koje je potrebna obnova, Kupari Srebreno i Pineta. Kupari su bili vojno odmaralište, sadrže pet hotela i autokamp, a potrebna je potpuna obnova i proširenje kapaciteta. Natječaj je već pripremljen, a interes pokazuje nekoliko investitora. Među njima je turski Rixos, državni fond iz Azerbajdžana, ulagači iz Katara i SAD-a, francuski Bouygues te domaći Valamar. Ulagač u Kupare gradnju može početi odmah jer je riječ o strateškoj investiciji, a vrijednost je 250 milijuna eura. Uskoro bi se trebao raspisati i natječaj za Pinetu. I za taj projekt interesa je puno, uključujući također turski Rixos. Na lokaciji su predviđeni hoteli sa 650 kreveta te četiri-pet internacionalnih zvjezdica.
Kod infrastrukturnih projekata traži se strateški partner. U luci Dubrovnik za proširenje luke za kruzere, dok je ona u Pločama namijenjena teretnom prometu, a Gaženica je u stupnju pripremljenosti da gradnja može odmah početi. I za osječku zračnu luku traži se investitor, a neki su već pokazali interes da postane robni aerodrom. Niz je i privatnih projekata. Primjerice, Rimac automobili već dulje vrijeme traže ulagača. Sveti Martin traži strateškog investitora koji bi obavio restrukturiranje, ali i nova ulaganja na dijelu zemljišta koji je nedavno kupljen. Zanimljiv je i privatni projekt Rastovača, odmah do Plitvičkih jezera, i jedini preostali na tom području na kojemu je moguće obaviti ulaganje.
Nakon što je riješen slučaj Dajla, kreće se i u projekt Biske, terena za golf u Istri. – Ovih dana očekuje se dobivanje građevinske dozvole, no kako se radovi ne mogu izvoditi u srpnju i kolovozu, gradnja će početi nakon sezone – kaže Zvonko Aderluh, direktor tvrtke Golf Istra Magica. Interesa ima, a završetak gradnje očekuje se najkasnije do rujna 2015. Vrijednost je projekta 115 milijuna eura, a u prvoj fazi planira se zaposliti od 300 do 700 građevinara, odnosno uz kooperante i više od tisuću ljudi, dok bi se u drugoj fazi otvorilo oko 200 radnih mjesta.
Neki od projekata naći će svoje mjesto u katalogu već sljedeći mjesec. Primjerice, LNG terminal u Omišlju, za koji će se potkraj lipnja napraviti studija izvodljivosti te potom tražiti strateški partner koji će osigurati tržište jer za opskrbu interes već ima Katar. Uskoro bi se na popisu mogla naći i putnička luka u Puli, za čije ulaganje postoji zasad samo pismo namjere potencijalnog investitora, tvrtke Venezia Passeggeri Terminali (VTP) – kaže pulski gradonačelnik Boris Miletić. Nakon rješavanja imovinskopravnih odnosa objavit će se javni natječaj za odabir najpovoljnijeg investitora. U tijeku je rješavanje imovinskopravnih odnosa s prostorom rta GUC, ističe Miletić, a to bi, doznajemo, vrlo brzo trebalo biti i gotovo. Vrijednost je investicije 30 milijuna eura.
