S gotovo polovicom države pod šumama, reklo bi se kako je biomasa u nas jedan od glavnih zelenih energenata. No dok jača svijest hrvatskih građana o peletima, koji se kao proizvod iz usitnjenih drvnih ostataka, uključujući i sječku i koru, odavno cijene u razvijenim zemljama Europe, naša država i dalje zaostaje i pokazuje premalo senzibiliteta za drvnu biomasu, energetsku učinkovitost, uporabu domaće sirovine i lokalno zapošljavanje, posebice po pitanju tzv. zelene javne nabave, gdje obnovljivi izvori energije (OIE) imaju katastrofalno nisku razinu učešća, čulo se jučer na 8. međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i OIE u zagrebačkom Westinu.
Popravili smo se 10 posto
Žalosno, ali istinito, čak se i u NP-u Plitvice za ovih sibirskih hladnoća griju na potencijalnu “ekološku bombu” lož ulje i plin, dok prema zadnjem izračunu po novoj metodologiji, koja nam je skor OIE prema Eurostatu popravila za 10%, ispada kako smo s vrtoglavih 27% udjela energije iz OIE blizu zadanih ciljeva do 2030. i gotovo najnapredniji u EU.
– Tako prezentirani podaci idu u prilog fosilnim lobijima, jer se daje poruka da su OIE u Hrvatskoj dostigli svoj cilj i maksimum te da se vjerojatnije više neće poticati ulaganje u ove izvore energije – kazao je eurozastupnik Davor Škrlec.
Koliko se zapravo promišlja o OIE govori i podatak da Hrvatska godišnje proizvede 280.000 tona peleta, što je jedan posto svjetske proizvodnje, no 85% peleta izvezemo jer u potrošačkoj strukturi nedostaju javne ustanove, istaknuo je predsjednik Hrvatske udruge biomase CROBIOM Raoul Cvečić Bole.
– Tražimo da se u energetskim bilancama i strategijama RH pelet bolje pozicionira, nakon čega bi njegova uporaba na domaćem tržištu sigurno bila veća – rekao je, a da na području OIE “škripi” složio se i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, poručivši javnom sektoru da promijeni kulturu ponašanja u kontekstu korištenja biomase.
Ogrjev ili hidroelektrane?
– Svi moramo promišljati kako se i na koji način što je moguće više orijentirati na obnovljive izvore i koristiti ih jer to su komparativne prednosti koje Hrvatska ima – s jedne strane sunce, s druge vjetar, a s treće i biomasa, s obzirom na šumsko bogatstvo kojim raspolažemo – kazao je ministar. No za računicu od 27% udjela OIE u RH, tvrdi kako je ispravna, što možemo “zahvaliti hidroelektranama”.
– Upravo proizvodnja iz hidroelektrana čini osnovu proizvodnje iz OIE i tu Hrvatska nema što skrivati, tu nema nikakve prijevare. Europska statistika vrlo je jasna u tom kontekstu – objasnio je, dok Škrlec ističe kako je u statistističkoj bilanci korištenja OIE u RH i korištenje ogrjevnog drva. Ćorić međutim tvrdi kako je Škrlec prevario sebe i hrvatsku javnost.
– Europska statistika je jasna i u tom kontekstu ja nemam što za dodati – rekao je.
Predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić kazao je kako je to trgovačko poduzeće ove godine predvidjelo prodaju 5,2 milijuna kubika drvne neto mase, od čega veći dio ide domaćoj drvnoj industriji, a 2,7 mil. kubika za ogrjev, odnosno biomasu.
Donedavno su i same HŠ prodavale biomasu u inozemstvu, 300-400 m³, uglavnom u Italiju, a sad to rade drvoprerađivači s kojima Hrvatske šume trguju. No Jakupčić računa kako će se kroz godinu-dvije sva ta sirovina trošiti u Hrvatskoj.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
