Tvrtka NIL-Ž mladog poduzetnika Nevena Žužića u tri proizvodna pogona u Petrinji zapošljava 180 radnika, od kojih je stotinjak zaposleno u zadnjih nekoliko mjeseci. Rijetka dobra vijest jer radnici s područja Banovine posao zadnjih godina uglavnom traže u inozemstvu.
Sva tri pogona Žužić je smjestio u devastirane prostore kojih u Petrinji ima mnogo, a koji su time dobili novu svrhu. Bavi se preradom drva, proizvodi parket i furnir, a najveća mu je investicija revitalizacija nekoć poznatog poduzeća Finel u Mošćenici.
Najprije drvo pa ugovori
– Kupili smo lani Finel u stečaju, prostor nije imao ni struju ni vodu. Sada tu radi stotinjak ljudi na novim strojevima i u novoj lakirnici. Pilana radi i proizvodimo parket – kaže Neven Žužić čija se ulaganja mjere u milijunima kuna. Uložio je on i u druge svoje pogone mnogo, za nove strojeve, kotlovnice, sušare, krojačnicu furnira... No, unatoč novoj opremi i dobroj volji njega i 180 radnika, veliki im je problem sirovina.
– Da bi ti ljudi proizvodili, moraju imati sirovine. Mi želimo raditi, novi strojevi su tu, ali nemamo dovoljno sirovine. Imamo 180 zaposlenih i ne možemo dobiti potrebnu sirovinu koju dobivaju tvrtke s tri zaposlena i bez vlastite pilane. Te tvrtke nemaju nikakve obveze prema radnicima, nemaju čak ni struje i vode, ali sirovinu dobivaju uredno. To je negativno za razvoj Hrvatske i ovog područja – govori Neven Žužić koji je u 2017. od Hrvatskih šuma uspio dobiti nešto više od 5000 kubika pilanskih i furnirskih trupaca.
– To je dovoljno tek za 20 posto kapaciteta naših strojeva. Recimo, ruši se sada tu iza nas u Kotar šumi 15.000 kubika kvalitetnog hrasta od kojih nijedan kubik neće stići u pilane na područje Petrinje – dodaje Žužić ističući da uz takvu politiku NIL-Ž neće imati budućnosti za rad jer, da bi sklopio ugovore s kupcima, mora imati jasne ugovore o tome na koliko drvne sirovine može računati. Očekivali su da će kupnjom drvnog poduzeća u stečaju dobiti i pravo na ugovor na sirovinu koji je ta tvrtka nekoć imala s Hrvatskim šumama. Ali ništa od toga.
Ukidanje komunalne naknade
Petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, koji je i saborski zastupnik reformista u Saboru, slaže se sa Žužićevom ocjenom stanja.
– Hrvati se na ovom području ponašaju kao Mlečani. Smatraju ga kolonijom iz koje su u 20 godina izvukli gomilu sirovine, a u proračun vratili samo mrvice kroz naknade za kubik drveta. Uništavaju ceste, a sa sirovinom koju uzmu nerazvijenim krajevima pomažu razvijena područja gdje su dobitnici sirovine. I na kraju, kada napokon dobijemo neku korist od te sirovine i za naše stanovnike koji nađu posla – onda sirovine nema. To će se morati mijenjati i očekujem o tome raspravu u Saboru – rekao je Dumbović prilikom obilaska tvrtke NIL-Ž.
No, uz ovo obećanje, i Grad Petrinja konkretno je pomogao tvrtki NIL-Ž. Kroz mjere za poticanje novog zapošljavanja ove se godine iz gradskog proračuna daje 3000 kuna mjesečno za svakog novozaposlenog radnika. Kako je NIL-Ž u svom novom pogonu zaposlio 100 novih radnika, tvrtki će iz proračuna biti isplaćeno 3,6 milijuna kuna, a Gradsko vijeće raspravljat će i o ukidanju naplate komunalne naknade za one tvrtke koje revitaliziraju devastirane pogone.
