Razlika u osobnom dohotku između svih radno sposobnih muškaraca i žena u EU trenutačno iznosi čak 15 posto. Uzevši u obzir kraći radni vijek i uglavnom nižu stopu participacije žena, razlika u visini mirovine može iznositi i - dvostruko više. Ako bi se nastala razlika u dohotku uložila, mogla bi generirati najmanje 45.410 eura, a u Francuskoj bi taj iznos mogao dosegnuti do čak 60.714 eura. Podaci su to Allianzova istraživanja objavljenog povodom Dana žena.
- U većini europskih zemalja na početku radnog vijeka razlika u dohotku između žena i muškaraca je gotovo neprimjetna, što se značajno mijenja tijekom razvoja karijere, posebno u dobi između 50 i 64 godine. Iako su troškovi života jednaki u oba slučaja, neki od razloga za razlike u plaći evidentni su: rad u manje plaćenom sektoru, majčinstvo i uskraćenost poslovnih prilika – pojašnjavaju autori istraživanja te iznose i detalje rasta nesrazmjera ako bi se taj iznos uložio.
Ako je manjak dohotka žena uložen uz godišnji prinos od jedan posto tijekom vremena generira 45.410 eura u prosječnoj dobi za umirovljenje; od 29.544 eura u Španjolskoj do 43.920 eura u Njemačkoj i 49.100 eura u Italiji. U Francuskoj je toliko velika razlika u neto prihodu prema dobi i spolu da bi iznos mogao dosegnuti čak 60.714 eura.
Uz prinos od tri posto razlika bi iznosila prosječno 71.500 eura u EU; 73.000 eura u Njemačkoj, 51.300 eura u Španjolskoj i pozamašnih 94.300 eura u Francuskoj te 81.300 eura u Italiji. Pomalo iznenađujuće, Španjolska i Italija imaju plaću nižu od prosjeka, a jaz uglavnom nastaje zbog relativno niske zaposlenosti žena (Španjolska: 56,6 posto, Italija: 49 posto), koje su prvenstveno odgovorne za skrb za djecu i starije osobe te su nositelji neplaćenog rada u kućanstvima. Tamo gdje su žene zaposlene, to je pretežno u kvalificiranim zanimanjima s visokim plaćama, što dovodi do manjeg jaza u plaćama. U Njemačkoj više žena radi, ali često samo na pola radnog vremena. Žene u Francuskoj započinju svoju karijeru zarađujući više od muškaraca, ali to se brzo mijenja i razlika u plaćama se povećava s godinama.
- U tom kontekstu, kreatori politika trebaju izjednačiti uvjete i ojačati inicijative kao što je podizanje donjeg praga plaće, promicanje povratka žena na tržište rada nakon porodiljnog dopusta, jačanje ustanova za brigu o djeci i duži zajednički roditeljski dopust, porezne poticaje i povećanje zastupljenosti žena na političkim i pozicijama ekonomskog odlučivanja – navode se i politike koje bi ove razlike smanjile.
Usto, postoji i trajna i neujednačena koncentracija žena i muškaraca u različitim sektorima u EU: tri od deset žena rade u obrazovanju, zdravstvu i socijalnom radu u usporedbi sa osam posto muškaraca, a to su tradicionalno nisko plaćeni sektori. S druge strane, gotovo trećina muškaraca zaposlena je u tradicionalno bolje plaćenim sektorima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), u usporedbi sa sedam posto žena.
Zaposlene žene teško se uspinju do vrha: žene imaju udio od 7,8 posto na pozicijama predsjednika uprava i 8,2 posto na mjestima izvršnih direktora u četvrtom tromjesečju 2020. prema podacima EK. Povećanje zastupljenosti žena na vodećim pozicijama može pomoći u smanjenju razlika u plaćama jer gotovo deset posto razlike u plaćama među spolovima proizlazi iz toga što su plaće menadžera gotovo dvostruko više od ostalih zaposlenika.
