Gradnja novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb po koncesijskom modelu jedan je od glavnih projekata Vlade za pokretanje novog investicijskog ciklusa u posrnulom hrvatskom gospodarstvu. No kako se stvari razvijaju oko tog projekta, teško je očekivati da će on uskoro zaživjeti.
Naime, Vlada je još sredinom prošle godine odlučila da se novi terminal zagrebačkog aerodroma gradi po koncesijskom modelu, a ne samofinanciranjem kako je prije bilo planirano. Iz Zračne luke Zagreb odmah su stigle najave da bi se koncesionar mogao odabrati do kraja 2010. godine.
Brojne prepreke
No dosad nije raspisan ni natječaj, a još je nepoznato ni kad će točno biti. Cilj je Vlade da u ovoj godini okonča proceduru oko izbora koncesionara i tako s projektom novog terminala, vrijednim 300 milijuna eura, uđe u predizbornu kampanju.
No koncesija na Plesu naišla je na brojne prepreke ponajprije zbog nesnalaženja ljudi u Zračnoj luci i u Vladi na tu temu. Prvo je cijeli proces usporio izbor konzultanta koji će pripremiti natječajnu dokumentaciju. U Zračnoj su luci kasno shvatili da konzultanta moraju izabrati na javnom natječaju pa je propao plan da do 15. rujna prošle godine bude spremna natječajna dokumentacija. Tek tog datuma završen je natječaj za izbor konzultanta.
Hitno mijenjali zakon
Nova prepreka u međuvremenu se pojavila kad su u Vladi i na Plesu shvatili da prema postojećem Zakonu o zračnim lukama aerodromi ne mogu ići u koncesiju. A to su shvatili tek ove godine, pa su morali po hitnom postupku mijenjati taj zakon i uskladiti ga sa Zakonom o koncesijama.
Da se davanje Plesa u koncesiju šeprtljavo i navrat-nanos želi obaviti pokazuje i slučaj s lokacijskom dozvolom za gradnju terminala koja je izdana 2007. godine, a u međuvremenu je istekla. Stoga je ponovno potrebno pokrenuti cijelu proceduru ishođenja lokacijske dozvole. A kako bi se dobila nova lokacijska dozvola, ponovno se mora raditi studija utjecaja na okoliš, a za to treba biti raspisan natječaj pa to dodatno produljuje proceduru prije početka gradnje terminala.
Naime, lokacijska dozvola svojedobno je rađena kako bi se parceliralo zemljište na kojem će se graditi novi terminal i prenijelo s države na Zračnu luku Zagreb. A po Zakonu o parcelaciji nije moguće cijepanje zemljišta, odnosno katastarskih čestica, bez lokacijske dozvole. Elaborat je upućen Agenciji za upravljanje državnom imovinom, ali do dana današnjeg teren nije prenesen na Zračnu luku Zagreb.
Zaboravili lokacijsku
Projekt za građevinsku dozvolu trebao je biti gotov 2009. godine, kad se trebala zatražiti izmjena i dopuna lokacijske dozvole, a prije njezina isteka u studenom 2009. godine.
U Zračnoj luci Zagreb pak u vezi s istekom lokacijske dozvole kažu da to sad nije njihova stvar, nego da će budući koncesionar imati obvezu svih aktivnosti oko dobivanja nove lokacijske dozvole.
U ZLZ-u kažu pritom da je Urbanistički zavod grada Zagreba u rujnu 2007. godine izradio stručnu podlogu za ishođenje lokacijske dozvole za gradnju novoga putničkog terminala Zračne luke Zagreb s pratećim sadržajima te za pristupne prometnice. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u studenom 2007. godine, navode u ZLZ-u, izdalo je potrebne lokacijske dozvole.
Prednosti koncesije
– Odlukom prethodne uprave Zračne luke Zagreb ovaj projekt stavljen je izvan snage i prišlo se izradi novog rješenja na novoj lokaciji. Nova lokacija većim je dijelom u vlasništvu Republike Hrvatske, ali dijelom zahvaća i privatno vlasništvo, u veličini 43 hektara. Spomenuta lokacijska dozvola, studija utjecaja na okoliš i parcelacijski elaborat nisu upotrebljivi za ovu lokaciju – tvrde u Zračnoj luci Zagreb.
No sporno je u cijeloj priči i to što – iako u ZLZ-u tvrde da je na koncesionaru da ishodi novu lokacijsku dozvolu – u novom Zakonu o zračnim lukama piše da koncesionaru treba ponuditi riješeno pitanje okoliša.
A upućeni kažu i kako tvrdnje da stare studije i lokacijska dozvola nisu primjenjive na ovu novu lokaciju jednostavno ne stoje jer je riječ o istoj lokaciji uz eventualne pomake od nekoliko desetaka metara.
No u svemu je sporno koje su prednosti koncesije na ZLZ-u. U Ministarstvu prometa, mora i infrastrukture kažu da je rađena komparativna analiza koncesije i samofinanciranja u sklopu Studije izvedivosti te da ona pokazuje kako je za Republiku Hrvatsku povoljniji koncesijski oblik financiranja. A te su prednosti, među ostalim, navode u Ministarstvu, to što je privatni partner isključivo odgovoran za financiranje projekta.
Usto, navode, Republika Hrvatska bez svojih sredstava i jamstava sagradit će novi terminal u kratkom roku te se očekuje znatan prihod od koncesijske naknade.
Rentabilan projekt
Na pitanje koliko je cijeli projekt uopće rentabilan ako koncesionar mora plaćati i naknadu i imati obvezu gradnje terminala, u Ministarstvu odgovaraju da financijski model, koji je sastavni dio Studije izvedivosti, pokazuje kako je uz navedene uvjete projekt rentabilan.
Na pitanje pak kako je moguće da je zakonom određeno da davatelj koncesije najpovoljnijem ponuditelju na potpisivanje ugovor o koncesiji daje u roku od dvadeset dana a da se ugovor mora potpisati u roku od 60 dana i zar to nisu prekratki rokovi za tako složen ugovor, u Ministarstvu tvrde da su predviđeni rokovi kratki, ali ostvarivi te da je u prvom stupnju javnog natječaja predviđeno 45 dana za podnošenje kvalifikacijskih ponuda, a u drugom stupnju kvalificirani kandidati konačnu ponudu dat će u roku od 90 dana. Odabir najpovoljnijeg ponuđača očekuje se u rujnu 2011. godine, navode u Ministarstvu.
Osim pravnih, građevinskih i proceduralnih zavrzlama koje prate davanje najvećeg hrvatskog aerodroma u koncesiju, velika prepreka tom modelu gradnje novoga putničkog terminala na Plesu su i radnici, odnosno sindikati koji djeluju u tom većinskom državnom poduzeću. Kako bi radnici pristali na koncesiju, u Vladi su spremni i na ustupke pa su im obećali 10-postotni udjel u vlasništvu ZLZ-a. Na koji će se to način izvesti tek treba odlučiti, no od dobro upućenih izvora bliskih Vladi doznajemo da radnici nikako tih 10 posto neće dobiti besplatno, nego će to morati platiti, vjerojatno po nekoj povlaštenoj cijeni.
Sve dajte u koncesiju...aerodrome, luke, sume, more, vode, gradjane Hrvatske (po mogucnosti)...drugima ce se isplatiti uzeti aerodrom pod koncesiju i nama bacati sitnis...a NAMA se ne isplati imati vlastitu imovinu... Dao Bog pa da vam sve sto ste ukrali i i sto mislite ukrasti...ista Hrvatska drzava uzme u koncesiju...na jedno 30 godina, a vama da kamate u vidu stana i hrane na Golom otoku. Bolje je znati nego imati...